Ugledni ekonomist s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov smatra kako je, s obzirom na politiku smanjenja agregatne potražnje, teško predvidjeti oporavak domaćeg gospodarstva. “Oporavak ovisi o vanjskoj potražnji i povećanju izvoza, a to može potrajati ako se stvari u EU i hrvatskom susjedstvu ne budu poboljšavale dovoljno brzo. Bojim se da je pitanje ubrzanja ekonomskog rasta u Hrvatskoj postalo strukturni problem, a dosadašnji programi suočavanja s tim problemom nisu bili adekvatni”, tvrdi Gligorov.

Priljev od turizma
S njim se slaže i Tomislav Ćorić, asistent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. “Izlazak iz recesije može biti baziran na lošim i dobrim temeljima. Loši su temelji, koje osobno i očekujem, rast BDP-a temeljen na inozemno financiranom rastu osobne i državne potrošnje, što je i bio slučaj proteklih desetak godina. Velike javne investicije ne mogu se očekivati bez značajnog zaduženja što će se pokušati izbjeći, pa će ovaj impuls rastu BDP-a izostati”, smatra Ćorić.Dodaje kako je osnova za dobre temelje stvaranje poduzetničke klime i uvjeta za rast investicija. “Uz dovršetak pregovora s EU, za to je potrebno povećanje transparentnosti i racionalizacija troškova rada državnog aparata, suzbijanje korupcije i sive ekonomije te maksimalan poticaj države novim projektima. Ovaj scenarij, imajući na umu trenutno stanje u Hrvatskoj, teško je ostvariv”, pesimističan je Ćorić.Prema njegovom mišljenju, kratkoročna perspektiva domaće ekonomije uljepšana je deviznim priljevom koji će donijeti predstojeća turistička sezona. “Međutim, nisam siguran u njezin bolji ishod od prošlogodišnjeg – zapadnoeuropske ekonomije ne bilježe značajan oporavak, a resursi građana nakon dvogodišnje krize su iscrpljeni. S druge strane, na potrošnju domaćih turista, ali i onih iz susjednih zemalja ne možemo značajnije računati jer smo ekonomski ”na koljenima”, procjenjuje Ćorić.

Blagi optimizam
I glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević smatra kako blage optimistične zrake hrvatskom gospodarstvu može donijeti samo turizam. “Ako se od ljetne turističke sezone ostvari očekivani rast priljeva i potakne optimizam potrošača, moguće je ostvariti blago pozitivne stope rasta već u trećem tromjesečju ove godine. No, za stabilan se rast prethodno mora provesti veći dio mjera iz vladina programa gospodarskog oporavka”, kazao je Starčević.

Ozbiljan rizik

Prelijevanje dužničke krize
Vladimir Gligorov ističe kako postoji rizik prelijevanja dužničke krize na europski istok. Fiskalna konsolidacija može povećati nenaplativa potraživanja banaka, a to će izazvati novu bankarsku krizu. Države u tranziciji tada bi se mogle naći u ozbiljnim problemima, smatra Gligorov.

Oporavak ovisi o vanjskoj potražnji i povećanju izvoza, a to može potrajati
V. Gligorov, Bečki institut

Velike javne investicije ne mogu se očekivati bez većeg zaduženja, a to će se pokušati izbjeći
T. Ćorić, Ekonomski fakultet

Za stabilan rast treba provesti veći dio vladinih mjera oporavka
A. Starčević, RBA

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate