EN DE

Smanjiti socijalne izdatke ili ulaganja u infrastrukturu

Autor: Tomislav Pili
19. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Gradske vlasti Zagreba, Beograda, Varšave i Burgasa rješavaju dilemu kako podmiriti socijalne potrebe građana i privlačiti ulagače

Četiri grada, četiri različite priče. Tri grada su metropole, jedan je provincijski. Dva se grada nalaze u članicama Europske unije, dva su iz država koje još nisu primljene u članstvo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povezuje ih gospodarska kriza koja je više ili manje utjecala na njihovu socijalnu i ekonomsku sliku. Gradske vlasti Beograda, Burgasa, Varšave i Zagreba, suočene s padom prihoda, našle su se prošle godine u dvojbi – smanjivati socijalne izdatke ili rezati ulaganja u infrastrukturu koja privlači strana ulaganja, a one, u konačnici, utječu na povećanje prihoda. Iako su sva četiri grada osjetili posljedice krize kroz pad prihoda i smanjenje gradskih proračuna, gradovi u članicama Europske unije ipak su u nešto povoljnijoj situaciji. Njima su na raspolaganju regionalni fondovi EU s bespovratnim sredstvima za poboljšanje životnog standarda u manjim sredinama. Korištenje europskog novca tim gradovima olakšava proračunsku situaciju jer im omogućuje da ne smanje bitno ulaganja u infrastrukturu, a pri tome ne diraju socijalne izdatke i subvencije. Na okruglom stolu u sklopu Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razoj (EBRD) održane u Zagrebu, o iskustvima iz svoje perspektive govorili su čelni ljudi tih gradova, Dragan Đilas, Dimitar Nikolov, Hanna Gronkiewicz-Waltz i Milan Bandić. Teme okruglog stola bile su socijalni utjecaj krize na građane te kakvi se koraci poduzimaju za oporavak.

Četiri grada, četiri različite priče. Tri grada su metropole, jedan je provincijski. Dva se grada nalaze u članicama Europske unije, dva su iz država koje još nisu primljene u članstvo.

Povezuje ih gospodarska kriza koja je više ili manje utjecala na njihovu socijalnu i ekonomsku sliku. Gradske vlasti Beograda, Burgasa, Varšave i Zagreba, suočene s padom prihoda, našle su se prošle godine u dvojbi – smanjivati socijalne izdatke ili rezati ulaganja u infrastrukturu koja privlači strana ulaganja, a one, u konačnici, utječu na povećanje prihoda. Iako su sva četiri grada osjetili posljedice krize kroz pad prihoda i smanjenje gradskih proračuna, gradovi u članicama Europske unije ipak su u nešto povoljnijoj situaciji. Njima su na raspolaganju regionalni fondovi EU s bespovratnim sredstvima za poboljšanje životnog standarda u manjim sredinama. Korištenje europskog novca tim gradovima olakšava proračunsku situaciju jer im omogućuje da ne smanje bitno ulaganja u infrastrukturu, a pri tome ne diraju socijalne izdatke i subvencije. Na okruglom stolu u sklopu Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razoj (EBRD) održane u Zagrebu, o iskustvima iz svoje perspektive govorili su čelni ljudi tih gradova, Dragan Đilas, Dimitar Nikolov, Hanna Gronkiewicz-Waltz i Milan Bandić. Teme okruglog stola bile su socijalni utjecaj krize na građane te kakvi se koraci poduzimaju za oporavak.

Beogradu problem devalvacija
Možda najteža situacija je u Beogradu, smatra gradonačelnik glavnog grada Srbije Dragan Đilas. “Za nas je normalno kada ništa nije normalno”, slikovito je opisao situaciju Đilas. U posljednjih 40 godina u Beogradu nije izgrađen niti jedan novi most, a moramo investirati u infrastrukturu kako bi privukli strana ulaganja. Međutim, unatoč niskome standardu, za socijalna davanja za umirovljenike i mlade majke nekako se nađe novca, a grad daje i velike subvencije za javni prijevoz. ‘‘Ne možemo dopustiti da građani plaćaju komercijalnu cijenu karte od jednog eura“, istaknuo je Đilas. Unatoc teškoćama, Beograd ima tri puta veći standard od ostalih gradova u Srbiji što govori o ekonomskoj situaciji u zemlji. Naime, prosječna plaća u Srbiji iznosi preračunato oko 320 eura, što je najniže u regiji, a za pokrivanje prosječne potrošačke košarice potrebna 1,1 prosječna plaća. Ipak, najveći problem s kojim se suočavaju gradovi u Srbiji je smanjenje proračuna i devalvacija dinara, kazao je Đilas. Kako se na europske fondove ne može računati, sva ulaganja u obnovu infrastrukture financiraju se vlastitim sredstvima. No, iako je beogradski proračun smanjen za trećinu, prema riječima čelnog čovjeka Beograda, u grad se trenutno ulaže više nego prijašnjih godina. Gradskoj upravi poseban problem stvara i nedostatak zakonske regulative o javno-privatnom partnerstvu. ‘‘Mi ne možemo čekati još nekoliko godina. Nadam se da će se ta situacija uskoro riješiti kako bi mogli ući u partnerstvo s privatnim tvrtkama“, istaknuo je Đilas. Uloga EBRD-a u daljnjem razvoju Beograda je nezamjenjiva, smatra Đilas, ne samo kroz financiranje, već i kroz europski ‘‘know-how“.




Štedjeti na infrastrukturi Zagreba
Utjecaj krize kroz pad proračunskih prihoda u drugoj polovici prošle godine osjetio je i Zagreb, kazao je gradonačelnik Milan Bandić. Pri tome valja uzeti u obzir da je pad svih gospodarskih pokazatelja u Zagrebu bio dvostruko manji nego u ostalim dijelovima Hrvatske. “Zadnjih godina podigli smo visoko socijalnu ljestvicu. Ako se proračunski pad nastavi, stečena socijalna prava nećemo dirati, ali hoćemo ulaganja u infrastrukturu”, kaže Bandić. Prema njegovom mišljenju, krucijalni problem reforme lokalne samouprave u Hrvatskoj je obračun s birokratskim mentalitetom naslijeđenim iz komunizma. Osim toga, dosadašnje vlade nisu ravnomjerno razvijale ostale dijelove Hrvatske što je povećalo pritisak novodoseljenih na Zagreb. “Svaka vlada do sada govorila je o decentralizaciji države, a ja to još nisam doživio”, tvrdi Bandić. Dodaje i kako je već deset godina ‘‘osuđen na zdravu kohabitaciju s svakom vladom”. Kada središnja država treba uzeti, uzima od Zagreba jer jedino tamo ima novca. ‘‘Hrvatski BDP iznosi 17 milijardi eura, od toga 12 posto otpada na jedinice lokalne samouprave, a polovica od toga na Zagreb“, pojašnjava Bandić.

Kriza Burgasu donijela uštede
Kada je preuzeo čelnu poziciju, Dimitar Nikolov, gradonačelnik bugarskog grada Burgasa u kojem živi 350.000 stanovnika, upravljanje gradom postavio je na drugačijim principima a cilj je povećanje stranih ulaganja. Novac do sada uložen u obnovu i poboljšanje infrastrukture u gradu došao je iz dva izvora. “Dio došao je iz europskih fondova za regionalni razvoj namijenjenih poboljšanju životnog standarda u manjim gradovima, a dio iz došao iz javno-privatnog partnerstva”, pojasnio je Nikolov. Financijska sredstva iz javno-privatnog partnerstva utrošena su na izgradnju infrastrukture, poput dječjih vrtića, ali životni standard u Burgasu još nije dovoljno podignut. Osim toga, grad i dalje pritišće visoka stopa nezaposlenosti. No, kriza na bugarski način donijela je i mogućnost ušteda i povećanog investiranja. “Prije nekoliko godina nismo mogli pronaći građevinsku tvrtku koja bi se javila na natječaj za izgradnju gradske infrastrukture jer su svi bili zauzeti gradnjom stanova i trgovačkih centara. Sada se na gradske natječaje javlja u prosjeku oko 40 kompanija koje nude između 30 i 40 posto niže cijene izgradnje u odnosu na vremena prije krize”, tvrdi Nikolov. Gradonačelnica Varšave, Hanna Gronkiewicz-Waltz, smatra kako je glavni poljski grad u nešto boljoj poziciji jer zemlju nije pogodila recesija, već usporavanje ekonomije.

“Usporavanje ekonomije osjetili smo kroz opadanje rasta poreznih prihoda koji čine gotovo 60 posto operativnih prihoda Varšave. Prošle je godine rast poreznih prihoda pao sa 13 posto na 1,5 posto”, kazala je Gronkiewicz-Waltz. Iz tog će razloga varšavska gradska uprava morati srezati ulaganja i socijalne izdatke, ali u mnogo manjem opsegu nego u drugim dijelovima Poljske. Naime, Varšava je vrlo bogat grad. Bruto društveni proizvod grada prijašnjih je godina bio čak 60 posto iznad prosječnog BDP-a cijele EU, a stopa nezaposlenosti kretala se ispod tri posto. Prošlogodišnji varšavski proračun težio je 2,8 milijarde eura. Iako je proračunska situacija lošija nego prije krize, varšavska gradska uprava pokušava ostaviti socijalne izdatke na istoj razini. No, sedmogodišnji plan ulaganja u infrastukturu morati će revidirati. Gronkiewicz-Waltz spomenula je i svojevrsnu specifičnost Varšave, tzv. “Robin Hood” porez. Naime, Varšava svake godine iz svog proračuna izdvaja oko 200 milijuna eura koji se raspodjeljuju u siromašnije dijelove Poljske. Prošle godine na “Robin Hood” porez otišlo je 11 posto proračuna Varšave.

Autor: Tomislav Pili
19. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close