Nakon poprilično nespretnog uhodavanja, obilježenog čudnim obratima u komunikaciji s financijskim tržištima, većina je promatrača vjerovala očekivala kako će Ben Bernanke, prvi čovjek američkih monetarnih vlasti, pobjeći u defenzivu, očekujući do grla zakopčanog guvernera koji neće biti previše raspoložen za pitanja na temu ključnih kamatnih stopa. Međutim, umjesto toga, Bernanke se, gostujući na konferenciji u organizaciji Američke udruge banaka (ABA), nije libio ponovo progovoriti o rastućim inflacijskim pritiscima i negativnim implikacijama istih, dajući svima do znanja kako FED niti na sastanku u lipnju ne namjerava mijenjati dosadašnji kurs i, suprotno željama ulagača, odustati od novog povećanja kamatnjaka.To je pak vratilo u život američku valutu, no europski su ulagači imali i drugih briga koje su ih opet prisile na mahnito ispunjavanje naloga za prodaju. Primjerice, samo dva dana prije sastanka Europske središnje banke, podaci o kretanju PMI indeksa (za sektor usluga) doista su zatekli analitičare, bitno povećavajući mogućnost radikalnijeg zaokreta u monetarnoj politici u Eurolandu. Jer prema mišljenju pojedinih promatrača, neočekivanim skokom PMI indeksa (sa 58,3 na 58,7 bodova) na najvišu razinu od rujna 2000. godine proširen je manevarski prostor središnje banke, a time i mogućnost povećanja kamatnih stopa za čak 50 baznih bodova (sa aktualnih 2,5 posto). Uostalom, dramatična likvidacija na Wall Streetu dan ranije (i pad Dow Jones Industrials indeksa na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca) već je samo po sebi bila dovoljno kredibilna izlika za dominaciju pesimista na azijskim i europskim tržištima kapitala. Tako je strah od restriktivne monetarne politike aktualizirao podužu listu uobičajenih meta rasprodaje, od financijskih institucija i utility divova, pa do cikličkih sektora kao što su hi-tech dionice, ili pak segmenti tržišta kapitala koji se već duže vremena hrane povoljnim fundamentalnim odnosima i rastućom potražnjom na globalnoj razini. U skupinu potonju definitivno valja ubrojiti dionice rudarskih kompanija, koje su ponovo predvodile gubitnike, pri čemu je londonski kvintet u prosjeku bilježio pad cijene dionica od oko 4 posto, dok su lideri hi-tech sektora i banke (potonje su svakako najosjetljivije na promjene ključnih kamatnih stopa) ipak prošli nešto bolje, s gubicima (uglavnom) u rasponu od 1 do 3 posto. Naravno, najviše se razmišljalo o negativnom utjecaju viših kamatnih stopa na raspoloženje potrošača, zbog čega su pesimisti u potpunosti ignorirali blago jačanje dolara, nanijevši poveće gubitke i dionicama automobilske industrije, među kojima su prednjačili DaimlerChrysler i BMW, s padom vrijednosti dionica od 3,1 posto, odnosno, 2,3 posto.

Na negativnom se teritoriju našao i SAP (-1,4 posto), ali ne zbog prevladavajućeg pesimizma u sektoru, već stoga što je predsjednik Uprave Henning Kagermann označio vrlo malom mogućnost preuzimanja od strane jednog od američkih divova (poput Microsofta ili IBM-a), i to samo nekoliko tjedana nakon što je izrecitirao kraću listu potencijalnih kupaca, pogrijavajući nade u nastavak sektorske konsolidacije. Zvijezda dana bio je pak BAA, ostvarivši rast dionica od 2,1 posto (na 9,5 funti), nakon što je Uprava pristala na poboljšanu ponudu za preuzimanje (vrijednu 10,3 milijarde funti, odnosno, 9,5 funti po dionici) od strane španjolske kompanije Grupo Ferrovial. Suprotno najavama, s poboljšanom se ponudom (barem za sada) nije pojavio glavni konkurent, konzorcij na čijem je čelu Goldman Sachs.

Elan pada, Serono raste
Jedan od najvećih gubitnika bio je pak irski Elan (-10,9 posto), budući su američki regulatori (FDA) odobrili povratak lijeka Tysabri u prodaju, ali uz brojna upozorenja pacijentima, uključujući i napomenu kako na tržištu ima i drugih lijekova koji ne uzrokuju opasne nuspojave. A jedan od takvih drži Serono, čije su dionice, usprkos tmurnom raspoloženju, bilježile rast cijene od 1,2 posto.