Za privlačenje novih ulaganja 2010. godina na globalnoj je razini ocijenjena najtežom godinom, a analitičari nisu optimistični ni da snažan oporavak slijedi u 2011. godini. Ipak, prvi čovjek hrvatske Agencije za promociju izvoza i ulaganja Sani Ljubunčić ohrabruje procjenama kako će interes za strana ulaganja u Hrvatsku ponovno oživjeti već ove godine, u kojoj Agencija izlazi pred ulagače po prvi puta i s katalogom gotovih projekata.

Koji bi iznos stranih ulaganja mogao biti u 2010.?
Još su prošle godine ulaganja bila značajno niža u odnosu na 2008. koja je za Hrvatsku bila godina rekordnih ulaganja. U toj smo godini privukli gotovo 4,2 milijarde eura, blizu 1000 eura po glavi stanovnika, što je Hrvatsku među svim zemljama u tranziciji dovelo na prvo mjesto. No, taj se balon ispuhao i već 2009. se dogodio općenito globalni pad ulaganja, pogotovo u zemljama tranzicije, u prosjeku za oko 50 posto. To je i rezultiralo time da su ulagači prolongirali planove, promijenili taktiku i počeli opreznije razmišljati o širenju poslovanja. Ove godine očekuje se barem blagi znak oporavka. Očekujem interes iz zemalja iz kojih se tradicionalno najviše ulaže u Hrvatsku, Austrije, Njemačke i Italije, i to u projektima energetike, infrastrukture, zaštite okoliša, prehrambeno-procesne industrije, prerađivačke industrije, a i turizam ostaje među najpoželjnijim granama. Prema preliminarnim podacima HNB-a, lani je visina ulaganja bila nešto ispod 2 milijarde eura, a ove godine inicijalne najave i prve procjene govore o blagom povećanju. Usudio bih se reći da porast na razini i do 10% možemo smatrati umjerenom, konzervativnom procjenom porasta ulaganja u ovoj godini.

Što to Agencija dodatno poduzima u uvjetima recesije da bi privukla kapital sa svjetskog tržišta?
Nastojimo uvesti nove alate i instrumente za promociju i privlačenje posebice izravnih stranih ulaganja. Prvi put Agencija je pripremila katalog potencijalnih projekata za ulaganje, u kojemu vrlo transparentno pokazujemo što nudimo međunarodnim ulagačima. Ovaj tjedan imamo i odličnu priliku da ga predstavimo, jer se u Zagrebu održava Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj, a Agencija s Ministarstvom financija organizira i prvi Hrvatski investicijski forum.

Kakvi su to projekti u katalogu?
Katalog obuhvaća više od 100 projekata, od energetike, infrastrukture, transporta, zaštite okoliša, prerađivačke industrije, poljoprivrede, do projekata koji se odnose na inovativne nove proizvode. Nudimo 15 do 20 inovativnih projekata koji su spremni za međunarodne ulagače na način da se osigura serijska proizvodnja u hrvatskoj namijenjena izvozu.

Možete navesti neke primjere?
Niz je interesantnih projekata od malog gradskog automobila na struju, posebnih modularnih brodova, modernih sofisticiranih strojeva, pa do područja novih proizvoda u aeronautici, daljinskog snimanja, novih sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora… To su sve projekti koji nose veliku vrijednost. No, to ne znači da smo mi i dosad bili percipirani kao lokacija za intenzivno radne aktivnosti. U kategoriji troška za ovaj dio Europe ne možemo biti opisani kao zemlja jeftine radne snage, no kada pogledate analize uvjeta poslovanja koje naši partneri rade, viša cijena rada ujedno se tumači većom produktivnošću. U Hrvatsku se, drugim riječima, ne dolazi ulagati zbog jeftine radne snage, već njezinih drugih prednosti, a definitivno su to obrazovanost i kreativni potencijal radne snage, unikatni geostrateški položaj, razvijena infrastruktura, posebno prometna, te telekomunikacijska infrastruktura. Kada govorimo o projektima u katalogu, gotovo uvijek se radi se o projektima ulaganja koji podrazumijevaju kapitalno intenzivniji ili tehnološko-inovativniji projekt, a ne radno intenzivne projekte. Znači veća ulaganja u strojeve, procese, tehnologiju, obrazovanje i prekvalifikaciju djelatnika, što ima za posljedicu i veću dodanu vrijednost projekta ulaganja. Bitan dio kataloga odnosi se i na poslovne zone. U katalog smo odabrali one najrazvijenije, potpuno opremljene infrastrukturno i prometno povezane sa svim bitnim pravcima. Njih smo stavili kao lokacijski potencijal za potpuno nova “greenfield” ulaganja.

Koje su to točno zone?
Nastojali smo napraviti disperziju po svim dijelovima zemlje, od poduzetničkih zona u Istri, primjerice Galižana, Janjevci iz Osiječko-slavonske županije, zone Sisak, Kneginec u Varaždinu, poslovni park u Međimurju, zona u Kutini, Novoj Gradišci, Virovitici, Novi Stankovci ili Podi Šibenik koja ujedno ima i najveću površinu. Uglavnom, riječ je o zonama koje imaju velik stupanj uređenosti i spremnosti za prihvat investitora, koje investitoru u kratkom roku omogućuju ne samo gradnju objekta, nego i početak proizvodnje. Katalog obuhvaća sve potrebne podatke, od raspoloživih parcela i cijena ulaza na teren, od pitanja zemljišta do cijena svih potrebnih priključaka.

Kakva je daljnja strategija, što nakon prezentacije Kataloga?
Prvi korak je predstavljanje, a dalje će promotivne aktivnosti ići po segmentima, naravno i u suradnji s diplomatskom mrežom u inozemstvu. Očekujemo da će katalog u narednom razdoblju, kroz godinu, dvije do tri, zainteresirati međunarodnu financijsku i investicijsku zajednicu. Agencija na Katalogu ne namjerava stati na toj razini, mi ćemo ga i dalje stalno osvježavati i popunjavati novim projektima. Osim tiskanog modela bit će dostupan i u elektronskom obliku. Cilj nam je da svaki ulagač koji dođe na našu internet stranicu uz opće uvjete za ulazak na tržište može pogledati i raspoložive projektne inicijative iz Hrvatske. Uz sam opis projekta bit će dostupni i brojni drugi korisni podaci, od poveznice s poduzetničkim zonama u toj regiji, informacije o radnoj snazi koja okružuje određenu zonu, pa čak do liste raspoloživih dobavljača s tog područja. Poseban alat koji smo kreirali je i kalkulator poticaja. To je elektronski izračun mogućih poticaja koje ulagač može dobiti, ovisno o veličini ulaganja i predviđenom broju novih radnih mjesta. Imat ćemo dakle stvarno jaku promidžbu, što nam je bitno jer smo već od Svjetske banke među ukupno 180 agencija rangirani kao 25. u svijetu, prema stupnju komunikacije i odnosa s investitorima. U našem okruženju nitko još nema takav sveobuhvatni promotivno-investicijski instrument i time ćemo biti prvi u regiji.

Koliko bi se ulaganja moglo privući Katalogom?
Kada bi sve projekte zbrajali govorili bismo o nekoliko milijardi eura investicijsko projektnih inicijativa. No, katalog je živi organizam i zahvaljujući tome što smo uspostavili dobru komunikaciju s lokalnom samoupravom u situaciji smo da nam one kao središnjem tijelu za promociju ulaganja, dostavljaju projekte, ali i tvrtke, udruge inovatora i poduzetničke zone. To znači da ponuda za nova ulaganja u Hrvatsku dolazi s naše strane, s velikom željom da i uspiju. Takva promjena odnosa bitna je i stoga što se ulaganja mogu događati ili ih se može i kreirati. Dosad su nam se ona više događala, a sada ih želimo i kreirati odnosno usmjeriti.

Biztech konferencija

Collective kao odgovor na neizvjesnost: Taleb u Zadru na QED 2026!

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

U zadnje vrijeme intenzivno sklapate sporazume o suradnji s razvojnim agencijama drugih zemalja, pojačali ste aktivnosti promidžbe. S druge strane i u vladinom programu za pomoć gospodarstvu Agencija ima važnu ulogu i u idućoj godini. Znači li to da se odustalo od njezinog gašenja i objedinjavanja u novu instituciju za upravljanje državnom imovinom?
Točno je, intenzivirali smo sve međunarodne aktivnosti i suradnju sa srodnim agencijama u svijetu. Sa Slovenskom Agencijom upravo pripremamo akcijski plan za implementaciju partnerstva i zajednički nastup na novim tržištima. Za takve sporazume i dalje dobivamo pozive iz pojedinih zemalja i regija u svijetu koje su se uspjele razviti kao uspješne investicijske destinacije. Nastojimo se što više međunarodno pozicionirati, ojačati kako investicijske, tako i izvozne aktivnosti, što je i predviđeno i vladinim gospodarskim programom. Reforma sustava za upravljanje državnom imovinom, međutim nije u našoj nadležnosti, o tome odlučuje Vlada, a siguran sam da aktivnost promocije i potpore izvoza i ulaganja koju sada obavlja Agencija treba i dalje postojati.

Nade s Dalekog istoka

Hoće li osim zemalja iz kojih je dosad dolazio ulagački kapital, fokus biti i na novim zemljama? Dosta se “vrata” diplomatski u zadnje vrijeme otvaralo u zemljama Dalekog i Bliskog istoka. Ima li konkretnog interesa s tog područja?
Postoji značajan interes, pogotovo Dalekog istoka, zbog zemljopisnog položaja. Osim standardnog interesa za naše luke koje bi im bile ulazna vrata do tržišta i njihovih tvrtki koje već imaju u središnjoj i istočnoj Europi, zainteresirani su i za ulazak radi prisutnosti njihove trgovine, a u kasnijoj fazi i proizvodnje. Takav interes dolazi i iz Japana, Kine i Koreje, kao i zemalja Bliskog istoka i Zaljeva, no od inicijalnog interesa do ostvarenja treba proći znatno vremena i zato ću ostati suzdržan oko mogućih procjena realizacije.