Promjenama u oporezivanju dohotka kojima se uvode tri umjesto dosadašnje četiri stope, kao i korekcijama dijela poreznih razreda, povećat će se primanja za 1.480.179 građana. Ustvrdila je to premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade u četvrtak navodeći da se nova stopa od 12 posto primjenjuje na osnovicu do 3600 kuna, stopa od 25 posto na osnovicu od 3600 do 10.800 kuna, a iznad toga primjenjuje se stopa od 40 posto.

Izmjene kreću danom ukidanja niže stope kriznog poreza, dakle, 1. srpnja ove godine, kada će od posebnog poreza od 2 posto biti rasterećena sva primanja do 6000 kuna. Premijerka i ministar financija Ivan Šuker poručili su da će, zahvaljujući tim usklađenim izmjenama, te potom ukidanjem druge stope kriznog poreza od 4 posto od 1. studenog, građanima ubuduće ostajati 1,5 milijardi kuna više nego sada, kada su primanja oporeziva sa četiri stope i kriznim porezom. Iako Vlada želi ostaviti dojam da će gotovo svi profitirati izmjenama u sustavu oporezivanja dohotka, uključujući i većinu srednjeg sloja, već je jasno da neka viša primanja neće osjetiti pozitivan učinak. Prve računice iz Ministarstva financija pokazuju da u pravilu poboljšanja u primanjima neće biti za sve one koji zarađuju neto 14.000 kuna i više, a na dobitku će, pak, biti najviša primanja, koja su do sada bila oporeziva i stopom od 45 posto. S podatkom koliki je broj onih koji neće osjetiti poboljšanja, jer se kreću unutar kategorije viših primanja srednjeg sloja, ali ne i najviših, gdje će biti rasterećenja, u Vladi i Ministarstvu financija još nisu htjeli izaći u javnost. S obzirom da se cijelo vrijeme vodila bitka da se rasterete i primanja cijelog srednjeg sloja, kako ne bi dalje rezali vlastitu potrošnju, prve računice poreznih stručnjaka pokazaju da neće doći do radikalnog rasterećenja nego su mali pozitivni pomaci.

Marija Zuber, savjetnica i urednica u časopisu “Računovodstvo i financije”, izračunala je za Poslovni dnevnik porezne efekte na prosječnoj bruto plaći u Hrvatskoj od 7000 kuna, ali i na bruto plaći od 15.000 kuna i zaključila: “Na porezu na dohodak nakon 1. srpnja uštedjet će se manje nego što bi dobili da je od 1. srpnja potpuno ukinut posebni porez i da nema izmjena poreznih stopa.”Drugim riječima, Zuber smatra da je obveza za takozvani krizni porez u višim platnim razredima veća nego ušteda koju će ostvariti na porezu na dohodak, a to je prema njenom mišljenju jedan od vjerojatnih fiskalnih razloga zbog kojeg se odmah ne ukida krizni porez nego se odgađa do 1. studenog za sva primanja iznad 6000 kuna. Njezina računica pokazuje to na bruto plaći od 15.000 kuna, koja prema važećim propisima neto iznosi 8903 kune, jer krizni porez na nju će se nakon 1. spnja plaćati u iznosu od 381,73 kune dok će porezna ušteda od izmjena stopa i razreda ukupno iznositi 258,28 kuna. Tako će se, prema toj računici, neto plaća neznatno povećati sve dok traje krizni porez, da bi se tek njegovim ukidanjem postiglo značajniji porast plaće (gotovo 600 kuna). Kako će najveći teret manjka prihoda pasti na jedinice lokalne uprave (procjenjeni godišnji efekt od oko milijardu kuna) Zuber kaže da to može potaknuti lokalne jedinice da manjak prihoda od poreza na dohodak neutraliziraju povećanjem stopa prireza.

Visoke plaće

Blago povećanje poreza
Reforma sustava poreza na dohodak donijet će malo porezno rasterećenje obveznicima s bruto plaćom do 17.000 kuna, tvrdi Vlado Brkanić, glavni urednik časopisa “Računovodstvo, revizija i financije”, dok će u kategoriji od 17.000 do 25.000 kuna obveznici osjetiti blago povećanje poreza. Brkanić je razočaran time što neće sve porezne kategorije osjetiti olakšanje, a smatra da se na taj način šalje poruka kako će se nekima više isplatiti manje raditi i zarađivati nego trpjeti porezni teret. “Porezne promjene se uvijek reflektiraju i na cijenu rada, a kako ih u privatnom sektoru najčešće mijenjaju aneksima bit će zanimljivo vidjeti kakav će biti konačni efekt”, smatra Brkanić.

Nemate mjesta?

Mali stan, velika garnitura? Ova rješenja koriste svaki centimetar dnevnog boravka

Inženjerski iskorak

Od DFV-a do Red Bull Ford Powertrainsa: Ford ponovno ulaže u tehnologiju Formule 1