Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Župani protiv spajanja općih bolnica, u Zagrebu još razmišljaju

Autor: Marija Crnjak
02. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Osnivači većine bolnica su županije, a župani, poput Šišljagića, tvrde da Vlada nema ovlasti za to što predlaže

Ustraje li ministar zdravstva Darko Milinović na svojoj ideji spajanja županijskih bolnica, naići će na oštar otpor osnivača tih bolnica, odnosno čelnika županija, posebno tamo gdje vlada oporba. To potvrđuju izjave sugovornika Poslovnog dnevnika koji upozoravaju da ministar i Vlada nemaju zakonske ovlasti za takve poteze. Treba podsjetiti također da ministar još uvijek čeka i službeni stav čelnika Grada Zagreba o najavljenom spajanju zagrebačkih bolnica.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

‘To je protuzakonito’
Dok Milinović zagrebački projekt drži za gotovu priču, u Poglavarstvu nam kažu da se radi tek o ministrovoj viziji, a nije im drago ni što su bili pozvani na službenu prezentaciju projekta tek sat vremena prije početka. Nakon što je “pospajao” zagrebačke bolnice, Milinoviću ostaje još 51 bolnica u ostatku zemlje, od čega je nekolicina kliničkih bolnica u državnom vlasništvu, a osnivači svih ostalih su županije. Prema spekulacijama, ideja je da se provede bar nekoliko spajanja općih bolnica po ključu udaljenosti i broja pacijenata koje opslužuju. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je kroz bolnice Ogulin, Gospić, Novu Gradišku, Našice te Vukovar u 2008. godini prošlo manje od osam tisuća pacijenata, s time da ih je najmanje bilo Gospiću (3800). U jednu ustanovu bi se tako mogle spojiti opće bolnice Našice, Vukovar te Vinkovci, a postoji ideja da se te tri bolnice povežu i s KB Osijek. Iduće spajanje moglo bi zadesiti bolnice Čakovec, Varaždin i Koprivnicu, ustanove koje djeluju na udaljenostima od nekoliko desetaka kilometara. Međutim, u oba slučaja radi se o mješovitom vlasništvu, odnosno različitim osnivačkim pravima.“Osim što je spajanje tuđeg vlasništva na koje se sprema Vlada protuzakonito, bojim se da je spajanje bolnica, iako donosi uštede na upravi, samo pretakanje iz šupljeg u prazno. Osim toga, učinke Milinovićeve reforme vidimo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj trenutno vlada kaos, ili pak u sustavu hitne pomoći, čiju reorganizaciju hitno traže svi župani”, izjavio je za Poslovni dnevnik Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan (HDSSB).

Ustraje li ministar zdravstva Darko Milinović na svojoj ideji spajanja županijskih bolnica, naići će na oštar otpor osnivača tih bolnica, odnosno čelnika županija, posebno tamo gdje vlada oporba. To potvrđuju izjave sugovornika Poslovnog dnevnika koji upozoravaju da ministar i Vlada nemaju zakonske ovlasti za takve poteze. Treba podsjetiti također da ministar još uvijek čeka i službeni stav čelnika Grada Zagreba o najavljenom spajanju zagrebačkih bolnica.

‘To je protuzakonito’
Dok Milinović zagrebački projekt drži za gotovu priču, u Poglavarstvu nam kažu da se radi tek o ministrovoj viziji, a nije im drago ni što su bili pozvani na službenu prezentaciju projekta tek sat vremena prije početka. Nakon što je “pospajao” zagrebačke bolnice, Milinoviću ostaje još 51 bolnica u ostatku zemlje, od čega je nekolicina kliničkih bolnica u državnom vlasništvu, a osnivači svih ostalih su županije. Prema spekulacijama, ideja je da se provede bar nekoliko spajanja općih bolnica po ključu udaljenosti i broja pacijenata koje opslužuju. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je kroz bolnice Ogulin, Gospić, Novu Gradišku, Našice te Vukovar u 2008. godini prošlo manje od osam tisuća pacijenata, s time da ih je najmanje bilo Gospiću (3800). U jednu ustanovu bi se tako mogle spojiti opće bolnice Našice, Vukovar te Vinkovci, a postoji ideja da se te tri bolnice povežu i s KB Osijek. Iduće spajanje moglo bi zadesiti bolnice Čakovec, Varaždin i Koprivnicu, ustanove koje djeluju na udaljenostima od nekoliko desetaka kilometara. Međutim, u oba slučaja radi se o mješovitom vlasništvu, odnosno različitim osnivačkim pravima.“Osim što je spajanje tuđeg vlasništva na koje se sprema Vlada protuzakonito, bojim se da je spajanje bolnica, iako donosi uštede na upravi, samo pretakanje iz šupljeg u prazno. Osim toga, učinke Milinovićeve reforme vidimo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj trenutno vlada kaos, ili pak u sustavu hitne pomoći, čiju reorganizaciju hitno traže svi župani”, izjavio je za Poslovni dnevnik Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan (HDSSB).

Čakovečki argumenti
Međimurski župan, SDP-ovac Ivan Perhoč, kaže da će, ukoliko Ministarstvo predloži reorganizaciju koja uključuje bolnicu Čakovec, ministru iznijeti sve argumente koji su protiv toga. “Bolnica Čakovec zbog svoje dobre opremljenosti kadrovima i opremom u stanju je zbrinuti 80 posto slučajeva, za razliku od mnogih drugih općih bolnica. Ministar i Vlada moraju biti svjesni da prije takve reorganizacije bolnica treba biti provedena reorganizacija regionalne i lokalne samouprave. Spajanje bolnica matematički možda dobro izgleda ali stvarnost je nešto drugo i podsjeća na pokušaj stavljanja nekoliko kutija šibica u jednu”, smatra Perhoč.

Ne posustaje

“Josipovića ću sam uvjeriti u uspjeh reforme”
O prijedlogu paketa novih mjera u okviru zdravstvene reforme GSV će raspravljati danas, a potom bi paket trebao krenuti u proceduru, vjerojatno na sjednici Vlade u četvrtak. Najavio je to ministar Darko Milinović nakon prezentacije programa reforme zdravstvenog sustava u petak u Zagrebu pred ravnateljima zdravstvenih ustanova i zdravstvenim djelatnicima. Na prezentaciji je nastojao dati odgovore na brojne kritike koje prate njegov projekt reforme, a najavio je da će zatražiti da ovaj tjedan sam iznese svoj program predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću. “Zatražit ću prijam kod predsjednika jer ga želim uvjeriti da ima krive informacije i da mjere koje predviđa reforma neće biti udar na najslabije i najsiromašnije slojeve”, kazao je Milinović, dodajući da će police dopunskoga zdravstvenog osiguranja za sve kojima država više neće to pokrivati vrijediti do isteka police, odnosno godinu dana. Onima koji se protive okrupnjavanju bolnica poručio je da je to europski i svjetski standard te da od toga neće odustati.
(M. Brnić)

Spajanje bolnica je pretakanje iz šupljeg u prazno
V. Šišljagić, osječko-baranjski župan

Matematički je to možda u redu ali stvarnost je nešto drugo
Ivan Perhoč, međimurski župan

Autor: Marija Crnjak
02. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close