U cilju jačanja financijske discipline države autori premijerkina Programa gospodarskog oporavka predvidjeli su i donošenje posebnog zakona o fiskalnoj odgovornosti. Premda je taj korak ‘obojen plavim’ – što znači da se njegova primjena planira s ulaskom u EU – neslužbeno se čuje da će se na taj posao prionuti već ove godine. Znači li to i da bi se već proračun za 2011. radio uz čvrsto zadana ograničenja razine deficita, javnog duga ili još kojeg sidra, ili će se za početak primjene ipak odrediti 2012., zasad nije poznato. Savjetnici premijerke naglašavaju da bi bilo poželjno što prije razinu deficita spustiti na 3 posto ili čak niže. To bi bila poruka o kraju populizma, ali u situaciji kad kreditori revidiraju rejtinge visokozaduženih država i važnija je poruka investitorima kojom se jamči dugoročniji smjer fiskalne discipline.

Smanjen prostor za ucjene
Za Hrvatsku je ključno pokazati da je spremna postepeno smanjivati jaz prihoda i rashoda. Na razini opće države ove se godine manjak procjenjuje na 5-6 posto BDP-a, što gura javni dug prema gore za približno 17 milijardi kuna. Usto, iduća je godina izborna, što će zbog uobičajenih trgovanja otežati pripremu restriktivnog proračuna kakav se podrazumijeva programom oporavka.Donošenje takvog zakona pojačalo bi odgovornost političkih stranaka i smanjilo prostor za ucjene kao pregovaračka polazišta manjih stranaka, tumači Željko Lovrinčević, savjetnik premijerke iz Ekonomskog instituta. Naime, posljednjih godina praksa koalicijskih vlada pokazala je da su manje stranke poput Stranke umirovljenika ili HSS–a za javne financije prilično skupe.

Postavljanje granica
Zakon bi takvu načinu ostvarivanja političkih saveza postavio čvrste granice i unaprijed eliminirao velike proračunske uloge. Preduvjet da se ta praksa promijeni je da se zakon prihvati dvotrećinskom većinom saborskih glasova, kaže Lovrinčević, objašnjavajući da to sprječava napuštanje discipline sa svakom promjenom vlasti. Kako će se postaviti ograničenja, međutim, također treba ispregovarati. Zasad se kao najvjerojatnije spominje staro maastrichtsko sidro 3-postog deficita koje je, kao i ono o razini javnog duga (60 posto BDP-a), globalna kriza potopila. Borislav Škegro sklon je dugoročnijem pogledu. “Zašto u okviru zakona o fiskalnoj odgovornosti ne razmišljati i o dva posto ili čak o nultom deficitu, pita se i dodaje kako se ta pitanja vani često rješavaju tzv. balanced budget act-om. Da bi se u idućim godinama smanjivao javni dug, poželjno bi bilo ostvarivati i suficite, kaže. Ipak, u slučaju tranzicijskih zemalja se prilikom zadavanja granica obično vodi računa o troškovima reformi i kapitalnim ulaganjima.

Za početak, kod definiranja deficita prvo treba odrediti hoće li obuhvatiti samo središnju državu ili i druge segmente javne potrošnje. Osim toga, logika zakona ne bi se smjela svesti samo na postotni iskaz deficita već je važno da se pritom spriječi da se zadani plafon zadovolji povećanjem prihoda kroz dodatna porezna opterećenja umjesto kontrolom rashoda. Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke sumnja da će se već proračun za 2011. raditi uz zakonom propisana ograničenja. Smatra da je ”važno da Vlada već kroz rebalans, a potom i kroz proračun za 2011. pokaže sposobnost prilagodbe zacrtane programom, odnosno da se ozbiljnije zahvati rashodna strana”.

Kočnice i kontrole

Povratak u Maastricht
Na zakonima o fiskalnoj odgovornosti kao ‘policama osiguranja’ investitori bi mogli inzistirati sve češće jer su u krizi mnoge države nadmašile kriterije poželjne za eurozonu, ali i izvan nje. Zemlje EU su nakon raznih fiskalnih poticaja sve bliže javnom dugu od 80 posto BDP-a i slijedi im povratak u ‘Maastricht’. Zemlje koje su se zakonski obvezale na disciplinu primjenjuju šarolike kočnice i postupke kontrole pridržavaju li ih se vlade. Izrael je, primjerice, odgovornost spustio na sve ministre, Poljaci su propisali što poduzeti kad se premaši limit javnog duga, a Mađari su potrošnju vezali uz ciklički prilagođen deficit.

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije