U prva dva mjeseca ove godine obveznim mirovinskim fondovima (OMF) proslijeđeno je 680 milijuna kuna doprinosa, gotovo osam posto manje nego u istom razdoblju lani. Unatoč manjem broju zaposlenih i sve manjim uplatama, poslovanje obveznih mirovinskih fondova je stabilno, uvjeravaju čelnici najvećih fondova u Hrvatskoj.

“Ovi trendovi, osim sporijeg rasta imovine, za samo poslovanje mirovinskih fondova nemaju presudan značaj, znači sami po sebi nam ne predstavljaju izvor potencijalno velikih problema”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a Damir Grbavac. Ističe kako je problem što odražavaju još uvijek negativne makroekonomske trendove sa značajnim socijalnim posljedicama, a odrazit će se i na mirovine članova kojima se zbog nezaposlenosti ili kašnjenja, neisplata i smanjenja plaća ne uplaćuju, kasne ili se smanjuju doprinosi. “Protiv takvih trendova mi ne možemo djelovati”, kaže Grbavac. Čelni čovjek PBZ/CO fonda Dubravko Štimac kaže kako se radi o makroekonomskom problemu koje OMF-ovi ne mogu rješavati. “Pitanje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti izvan je ingerencije mirovinskih fondova”, kratak je Štimac. U veljači je, naime, stopa nezaposlenosti skočila na 18,3 posto, najvišu razinu u posljednje četiri godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj prijavljenih Zavodu za zapošljavanje dosegnuo je 317.625. Kako sve više ljudi gubi posao, postavlja se pitanje postoji li po način kako spriječiti širenje problema sve manjih redovitih mjesečnih uplata.

“Redovite uplate mirovinskih doprinosa kako u I. tako i u II. mirovinski stup korespondiraju sa redovitim isplatama plaća, honorara i drugih primanja na koja su poslodavci dužni uplatiti pripadajuće doprinose. Na žalost, osim redovitih primanja naših članova i redovitih uplata svih obveza od strane poslodavaca – ne vidimo drugi način rješavanja problema”, poručio je predsjednik Uprave AZ mirovinskog fonda Dinko Novoselec. “Smanjenje uplata u OMF-ove koje se javlja kao posljedica smanjenja broja zaposlenih ili snižavanja njihovih plaća direktno utječe na manji iznos mjesečnih priljeva te rast imovine pod upravljanjem, a time se smanjuje i iznos raspoloživih sredstava za ulaganje, uzevši u obzir da mirovinski fondovi obično novopridošla sredstva raspodjeljuju sukladno prije utvrđenoj alokaciji”, objašnjavaju u Erste Plavim mirovinskim fondovima. Ističu kako bi troškovi radne snage, u segmentu same plaće radnicima, trebali biti zadnja stavka koja se “reže” jer se kod ovog resursa negativni efekti na makroekonomiju najviše multipliciraju.

Strategija

Ulagači u male fondove
“Budući da su mirovinski fondovi dugoročni ulagači (..) prirodno je da ulažu u venture capital fondove (..), to jest posredno u otvaranje novih radnih mjesta, no takvih fondova rizičnog kapitala još ima malo u Hrvatskoj”, kažu u Erste fondovima.