Od kada se prije nešto više od deset godina genetski modificirano sjeme počelo komercijalno sijati, genetski modificirana hrana neprestano povlači kontroverze.

Tako je i s nedavnom odlukom da se u Europskoj uniji dopusti uzgoj genetski modificiranoga krumpira. No unatoč mnogim kritikama koje okružuju kompanije koje se bave uzgojem GMO-a i političarima koji ga zagovaraju sve veći broj država na svojim poljima uzgaja takvu vrstu hrane. Hrvatska će se, prema najavama, suprotstaviti tome trendu, što pokazuje i veliko protivljenje domaćih poljoprivrednika prema GMO sjemenu i hrani. Sličan stav dijele i europski farmeri. Inače, prema posljednjem izvještaju neprofitne agencije koja prati korištenje GMO usjeva ISAAA u svijetu 25 zemalja na svojim poljima sije GMO sjeme. Najveći broj farmera koji uzgajaju genetski modificiranu hranu nalazi se u zemljama u razvoju. No unatoč unosnom tržištu vrijednom milijarde dolara većina tih poljoprivrednika je siromašna, dok kompanije, poput američkog Monsanta, ostvaruju milijunske profite. Procijenjeno je da je tržište GMO sjemena u 2009. vrijedilo 10,5 milijardi dolara, dok su GMO usjevi bili vrijedni više od 130 milijardi dolara. Od zemalja u razvoju najveće površine posijane GMO sjemenom nalaze se u Brazilu i Argentini, a slijede ih Indija i Kina. Afrika također ima potencijala za razvoj GMO usjeva, no afrički su lideri uvijek bili suzdržani glede tog pitanja. Ipak, i tu bi se situacija mogla promijeniti s obzirom na velik financijski potencijal koji nose genetski modificirani organizmi.

Činjenice

25 zemalja proizvodi genetski modificiranu hranu

¾ soje uzgojene prošle godine diljem svijeta bilo je genetski modificiranog porijekla. Na GMO pamuk otpala je polovica uzgoja, a na kukuruz četvrtina

10,5 milijardi dolara iznosila je vrijednost tržišta sjemenja namijenjenog uzgoju genetski modificirane hrane u 2009. godini

90 posto farmera koji proizvode genetski modificiranu hranu je siromašno i nalazi se u zemljama u razvoju

7 posto iznosio je porast korištenja genetski modificirane tehnologije prošle godine, pokazali su podaci ISAAA

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

9. veljače ove godine indijski ministar za zaštitu okoliša uveo je moratorij na uzgoj GMO hrane sve dok se “ne uspostavi javno povjerenje”

130 milijardi dolara iznosila je ukupna vrijednost genetski modificirane hrane u 2009. godini

20 milijuna hektara GMO usjeva nalazi se na obradivim površinama Brazila i Argentine pojedinačno

4 milijarde dolara godišnje mogla bi uštedjeti Kina na uzgoju GMO hrane (u obliku pesticida, većih prinosa i veće produktivnosti)

134 milijuna hektara zasijano je genetski modificiranim usjevima, od čega na zemlje u razvoju otpada gotovo trećina. Najviše je takvih usjeva u Brazilu, Argentini, Indiji i Kini

14 milijuna farmera bavi se uzgojem GMO hrane