Euro će preživjeti fiskalnu krizu u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, ali eurozona više neće biti ista, smatraju domaći analitičari. Početkom tjedna snažno je odjeknula vijest da se Jean-Claude Juncker, luksemburški premijer i predsjedajući vijeća ministara financija eurozone, boji za njezin opstanak. “Ovakva monetarna politika dugoročno ne može opstati ako razlike u platnim bilancama postanu prevelike”, rekao je za njemački Süddeutsche Zeitung. Međutim, ekonomski stručnjaci ne smatraju da to znači da je nestanak eura pitanje dana.

Povjerenje ulagača
“Junckerovu izjavu treba tumačiti u kontekstu oštrog odgovora grčkoj vladi i dijelu investitora koji su očekivali izdašnu i manje uvjetovanu pomoć Grčkoj. Na sastanku ministara financija ponovljeno je da će eventualna “pomoć” Grčkoj biti strogo uvjetovana oštrom fiskalnom prilagodbom. Iskustvo Irske koja je postigla političku mogućnost za provedbu oštrih rezova pokazuje da se na taj način vraća povjerenje ulagača”, smatra Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike. “Juncker zapravo izjavljuje da eurozona nije mehanizam za preraspodjelu u korist fiskalno neodgovornih država jer bi se inače brzo raspala”, tumači Šonje. Slično misli i Tomislav Ćorić, asistent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. “Juncker je, vjerujem, prije svega mislio na problem visokih deficita platnih bilanci spomenutih zemalja i njihove fiskalne nediscipline koja dovodi u pitanje vjerodostojnost eurozone i monetarne politike Europske središnje banke”, kazao je. Dodaje da unatoč svemu opstojnost eura nije u pitanju. “Riječ je o projektu, čija realizacija traje desetljećima i počiva na tisućama istraživanja, pa će i ECB znati pronaći odgovore”, tvrdi Ćorić. U euro kao realnost siguran je i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. “Ne mislim da je eurozona ugrožena jer bi tada u pitanje došao cijeli projekt europske integracije”, rekao je. Smatra da će sadašnje stanje svakako ostaviti traga na buduću politiku u eurozoni. “Negativnu posljedicu grčkih problema osjetit će velike države prilikom pristupanja eurozoni poput Poljske ili Mađarske te one koju su imale problema s fiskalnom disciplinom. Vjerojatno ih očekuje stroži nadzor, ali strožu kontrolu mogu očekivati i sadašnje članice”, misli Šantić. Stroži zahtjevi očekuju i Hrvatsku. “Dugoročni fiskalni problem Hrvatskoj će biti sve izraženije starenje stanovništva i demografski pritisak”, kaže Šantić. Tomislav Ćorić upozorava kako trenutačni problemi koordinacije u eurozoni nisu lako rješivi. “Osnovni problem je nejednaka razina integriranosti monetarne i fiskalne politike. Iako je monetarna politika usklađena, u sferi fiskalne do toga još nije došlo i tko zna kada će doći”, pojašnjava Ćorić. Njegova promišljanja na tragu su aktualnih napisa u stranim medijima koji prizivaju razmišljanja iz devedesetih.

Kompromitirana valuta
Naime, oni smatraju da Europa u vrijeme uvođenja eura s tadašnjim stupnjem integracije nije bila spremna za zajedničku valutu. U EK smatraju da su gotovo sve članice eurozone kompromitirale euro, a ne samo Grčka. Pitanje je jesu li maastriški kriteriji postali nedovoljni mehanizam održavanja stabilnosti u eurozoni i treba li EU zajedničku fiskalnu politiku. “Mogućnosti reformi koje bi rezultirale zajedničkom fis­kalnom politikom treba promišljati iz perspektive premještanja političkih ovlasti s nacionalne na nadnacionalnu razinu u realizaciji favoriziranog odnosa između tržišta i države. Ideja o ujedinjenju oduvijek je podrazumijevala zajedničku akciju koju su trebale koordinirati i provoditi sve vlade. No istodobno su naglo narasle potrebe za ujedinjavanjem politika na različitim područjima”, smatra Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti. “Moćne nacionalne interesne skupine brane svoj neharmonični status quo, bojeći se gubitka tradicionalnih pozicija moći. To je referentni okvir za razumijevanje moguće zajedničke europske fiskalne politike pred kojom je još dug i trnovit put”, zaključuje Brkić.

Euro u Hrvatskoj

Nova valuta dvije godine nakon ulaska u EU
Pristupanje Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura, donijelo bi mnoge koristi, posebno imajući u vidu visoku euriziranost domaće ekonomije. Prema podacima Hrvatske narodne banke, čak dvije trećine štednje hrvatskih građana položeno je ili indeksirano u euru. Teoretski, euro bi u Hrvatskoj mogao zamijeniti kunu dvije do tri godine nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije. Naime, nakon ulaska u EU Hrvatska će prvo morati provesti dvije godine u tečajnom mehanizmu EU koji procjenjuje sposobnost pojedine države da održava stabilnost tečaja. Uz stabilnost tečaja potrebno je zadovoljiti i maastriške kriterije koje za sada Hrvatska uglavnom zadovoljava.

Izjave

Eurozona nije mehanizam za preraspodjelu u korist fiskalno neodgovornih država.
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

Problem stvara nejednaka razina integriranosti monetarne i fiskalne politike.
T. Ćorić, Ekonomski fakultet

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Pred zajedničkom europskom fiskalnom politikom još je dug i trnovit put.
Luka Brkić, Fakultet političkih znanosti

Grčki će slučaj osjetiti buduće velike članice eurozone, a jaču kontrolu mogu očekivati i sadašnje.
Z. Šantić, Splitska banka