Prošle je godine bilo riječi o bankama, a danas o državama. Ekonomska kriza, za koju se smatralo da je oslabila krajem prošle godine, još je jedanput pokazala snagu.

Europski lideri bore se kako bi spriječili najveću financijsku katastrofu od kada je uveden euro. Svi su pogledi upereni u Grčku. Ako bankrotira, bit će prva članica Europske unije koju je pogodio takav scenarij. Govori se o shemi prema kojoj bi Njemačka uskočila u pomoć. A onda bi i druge članice EU mogle stati u red. Tržišta obveznica zabrinuta su mogućnošću Španjolske, Irske i Portugala da otplate dugove te ih prisiljavaju da povećaju poreze i smanje potrošnju. Nevolje koje pogađaju Europu dale su investitorima dobre razloge za zabrinutost, no nisu one i jedini razlog za brigu. Promjene u politikama diljem svijeta također su uplašile investitore. Kineska vlada je prošlog mjeseca u strahu od rastuće inflacije i napuhivanja aktive počela zauzdavati pozajmice. Indijska središnja banka podignula je zahtjeve za rezervama, a brazilski fiskalni poticaji postepeno se smanjuju. Središnje banke u bogatim državama postepeno povlače mjere koje su povećavale likvidnost, a koje su uvele na vrhuncu krize. Proces tiskanja novca kako bi se kupile dugoročne obveznice dolazi svome kraju – ili je stavljen na čekanje. Sve to srušilo je vrijednost imovine. Tržišta dionica oštro su pala, cijene roba su se srušile, dok je ranjivost postala veća. Indeks globalnih cijena dionica MSCI World pao je sa svog vrhunca od 14. siječnja za 10 posto. Optimizam u vezi sa snažnim oporavkom zamijenio je pesimizam zbog dvostruke recesije jer jačaju strahovanja da bi tvorci politika mogli biti prisiljeni ili da će zabunom izabrati prerano uklanjanje monetarnih i fiskalnih poticaja. Tri će faktora odrediti jesu li ta strahovanja bila opravdana. Prvi je snaga oporavka – je li oporavak samoodrživ ili ovisan o vladinim poticajima. Drugi je opseg dugovanja – je li Grčka slučaj samo za sebe ili su investitori izgubili povjerenje i u druge dugovima opterećene vlade. Treći faktor je umješnost pomoću koje će središnje banke i financijski ministri oblikovati i koordinirati ukidanje stimulacija. Slika svjetskoga ekonomskog rasta snažno je podijeljena. Zemlje poput Brazila i Indije pad su ostavile daleko iza sebe. Uzevši u obzir opseg vladinih pozajmica, kineska je ekonomija ranjiva na iznenadno uvođenje strožih regulacija. No malo je pokazatelja da će to biti preveliko i prebrzo. Usporavanje je moguće, čak i poželjno, ali ozbiljan zastoj gotovo je nemoguć. U bogatom svijetu nije baš tako. Posljednji podaci o američkom BDP-u su zavaravajući. “Output” je u četvrtom tromjesečju 2009. porastao 5,7 posto, uglavnom jer su tvrtkama ojačale dionice. S ekonomijom koja otpušta radnike, u kojoj dionice padaju tržište nekretnina je još uvijek nesigurno potrošnja neće rasti. A ni tvrtke neće ulaziti u investicije.