Prošle godine je Hrvatska policija zabilježila 290 kaznenih djela povrede prava intelektualnog vlasništva, dok se broj prekršajnih prijava koje je podnio Državni inspektorat na tom području mjeri u tisućama. U Hrvatskoj se već godinama vodi kampanja za bolju zaštitu intelektualnog vlasništva u kojoj jednu od glavnih uloga ima Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) Ravnatelj DZIV Željko Topić je na javnom predavanju Ideje i njihovi vlasnici u organizaciji magazina Banka i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, rekao da su naši zakoni moderni, cjeloviti i dobro uklopljeni u svjetski sustav zaštite, ali da u Hrvatskoj nema profitabline upotrebe intelektualnog vlasništva. Nažalost, naglasio je Topić, Hrvatska niti na makroekonomskoj, niti na korporativnoj razini ne iskorištava dostupne patente.

Skupa zaštita u inozemstvu
Na predavanju je bilo riječi i tome tko bi i na koji način sve trebao investirati u pravnu zaštitu patenata (ili autorskih prava, žigova i ostalog) a iznesen je podatak da je pravna zaštita intelektualnog vlasništva na inozemnim tržištima izuzetno skupa, od 30 do 50 tisuća eura. Željko Topić je rekao da u Hrvatskoj patentna zaštita stoji 1350 kuna te da cijeli postupak patentiranja može obaviti u Zagrebu. “Bila bi ludost ne zaštititi se i ne upotrijebiti sva pravna sredstva, ali naravno je na poduzetniku da procijeni hoće li mu očekivani prihod s nekog tržišta biti veći od troškova pravne zaštite u slučaju krađe. No, budući da u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama ima malo patenata iz Hrvatske taj problem i nije toliko velik”, tvrdi Topić. Stanislav Prusac, vlasnik tvrtke Polar koja se bavi razvojem i izvozom softverskih tvrdi da se svake dvije godine događaju tehnološke mini-revolucije, ali sposobnost ljudi da koristi novu tehnologiju razvija se puno sporije. Zato se i događa da zaštitu intelektualnog vlasništva nad tom tehnologijom definiraju generacije koju je ne koriste, a način korištenja određuju generacije koji odrastaju na toj tehnologiji. Jučer je kroz to prolazila IT industrija, pa zatim glazbena industrija, a danas je to problem nakladnika. “Postoji velika razlika u unovčenju tehnologije i zakonodavstva koje kasni u regulaciji tržišta. Ta razlika je problem u biznisu”, rekao je Prusac. Kampanju za zaštitu intelektualnog vlasništva vodi i Business Software Aliance (BSA). Po njihovim podacima trenutna stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj inosi 54 posto.

Oduzimanje računala
Kako navodi glasnogovornik BSA Mladen Vukmir, samo u razdoblju od srpnja do studenoga 2009. godine, BSA je u ime svojih članova uputio Državnom inspektoratu prijave protiv 30 tvrtki zbog sumnje da u poslovanju koriste nelicencirani softver. Od tih prijasva do sada je Državni inspektorat proveo inspekcije u 24 tvrtke pokrenuo prekršajne postupke protiv 16 tvrtki i njihovih odgovornih osoba zbog uporabe nelicenciranog softvera. Inače, zakonske sankcije za povredu autorskog prava na računalnim programima uključuju pravo na naknadu u obliku novčanih kazni u dvostrukom iznosu tržišne vrijednosti softvera, novčane kazne do iznosa od 100 tisuća kuna, kao i zatvorsku kaznu u trajanju do 5 godina. Nadalje, predmeti nastali uslijed izvršene povrede, kao što su nelicencirane kopije računalnih programa ili “prženi” optički mediji za pohranu podataka i sl. oduzet će se i uništiti, dok se predmeti koju su poslužili za izvršenje povrede, naprimjer, računala i druga oprema koja se koristila za neovlašteno umnožavanje i korištenje nelicenciranog softvera mogu oduzeti na temelju zakona i odluke suda.

Što se štiti zakonom

Prava i patenti
-autorsko pravo kao pravo autora književnih, znanstvenih i umjetničkih djela – autorskih djela
– autorskom pravu srodna (susjedna) prava poput prava umjetnika izvođača
– patenti kao najrašireniji oblik zaštite izuma
– robni znakovi poput žiga koji omogućavaju raspoznavanje robe na tržištu
– zaštita industrijskog dizajna
– zaštita topografije poluvodičkih sklopova
– oznake izvornosti i oznake zemljopisnog porijekla
– poslovna tajna odnosno know-how kao tehnička znanja, postupci i druga pravila poslovanja

Godišnja šteta

Gubici 150 milijardi dolara
Intelektualno vlasništvo utječe na cjelokupno gospodarstvo. Po procjeni Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, gubici u međunarodnoj trgovini su 150 milijardi eura na godinu. Po podacima OECD-a, u Europskoj uniji svake godine raste broj zaplijena krivotvorene robe opasne za zdravlje i sigurnost ljudi.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz