Obvezni mirovinski fondovi čvrsto vjeruju domaćim dionicama redovito ulažući u tu vrstu vrijednosnih papira. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), obvezni mirovinski fondovi imali su krajem studenog 13,2 posto ukupne imovine pozicionirano u domaćim dionicama. U apsolutnim iznosima, riječ je o 3,8 milijardi kuna uloženo u te vrijednosne papire. No udio koji “mirovinci” imaju plasiran u domaće dionice nije danas, kad se CROBEX indeks Zagrebačke burze kreće oko razine od 2000 bodova, bitno niži nego što je to bio prije gotovo dvije godine kad se vrijednost CROBEX-a kretala i iznad 5000 bodova. Krajem 2007. godine udio ti su fondovi u domaćim dionicama držali 14,8 posto svoje imovine. Idućih mjeseci, usprkos tome što je CROBEX bilježio postepeni pad, imovina fondova investirana u dionice je postepeno rasla, da bi u svibnju premašila i 16 posto. No, nagli prekid uslijedio je bankrotom jedne od najvećih investicijskih banaka u Americi – Lehman Brothers.

Krah u listopadu
Tada se tijekom listopada udio imovine u dionicama stropoštao sa 18,7 posto na 12,4 posto. Iako je cjelokupno tržište tada kolabriralo, imovina fondova ipak je drastičnije pala. Naravno, taj negativni trend nastavljen je i u studenome kad je imovina pala na tek nešto iznad deset posto. Samo mjesec dana prije kolapsa Lehman Brothersa, imovina OMF-ova u dionicama dotaknula najvišu razinu od nešto više od 19 posto. Nakon toga, do polovice ove godine udio se kreće uglavnom u rasponu od 10 do 12 posto da bi se posljednjih mjeseci približio razini od 14 posto. Posljednji dokaz povjerenja u domaće dionice dao je Petar Vlaić iz Erste Plavog OMF-a koji je za gotovo 47 milijuna kuna kupio 170 tisuća dionica Hrvatskih telekomunikacija. Radi povrata duga umirovljenicima, podsjetimo, država je prodala dionice HT-a. Ono što je dosada bio veliki “uteg oko vrata” fond menadžerima u mirovinskim fondovima, a to je zakonska regulativa, polako labavi. Naime, OMF-ovi prema važećoj regulativi ne smiju imati više od 30 posto imovine u dionicama, a do sada su mogli ostvariti inicijalno ulaganje jedino u kompanije čija je tržišna kapitalizacija bila viša od 750 milijuna kuna.

Novi pravilnik
No, nedavno je izmijenjen Pravilnik o dodatnim kriterijima ulaganja, i ta granica je spuštena na 350 milijuna kuna tržišne kapitalizacije, što OMF-ovima daje širi prostor za ulaganje. Međutim, ono što će zasigurno ulaganja mirovinaca učiniti zanimljivijima su izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim i obveznim mirovinaskim fondovima gdje će se uvesti tzv. potportfelji. Tako bi mlađim članovima mirovinskih društava portfelji bili znatno rizičniji od članova koji su pred mirovinu koji će, pak, imati apsolutno konzervativni portfelj. Tek će se, ako se ovako najavljene promjene i ostvare, vidjeti hoće li one imati utjecaja i na ulaganja obveznih mirovinskih fondova u domaće tržište. Iako bi se time za mlađe osigurnike udio dionica u portfelju trebao povećati, za starije bi on trebao biti manji. No, čini se, da će domaće dionice i dalje imati sigurne ulagače.

Ulaganja

Stabilno i u strane
Ulaganja mirovinskih fondova u inozemne dionice poprilično su stabilna. Iako je udio početkom ove godine pao ispod 2 posto, posljednjih mjeseci on se ponovo polako približava razini od tri posto ukupne imovine.

Pregled vrijednosti udjela investicijskih fondova pogledajte na
www.fondovi.poslovni.hr

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje