Nakon otvaranja West Gatea u Zagrebu i okolici radi 16 velikih trgovačkih centara površine 340.000 četvornih metara. Na 100 stanovnika tako danas imamo 44 trgovačka kvadrata, a najave govore da će se za nekoliko godina izgraditi još 10-ak centara sa sličnom ili čak većom kvadraturom. Trendovi i budućnost trgovačkih centara bili su i povod za razgovor s Darrellom Šarićem, osnivačem i direktorom agencije Hip Media Communications, koja je, među ostalim, specijalizirana za strateško komuniciranje i brendiranje trgovačkih lanaca.

Koliko kriza ugrožava gradnju trgovačkih centara?
Projekcije se rade godinama unaprijed na temelju stručnih analiza i pokazatelja poput npr. broja stanovnika, projekcije BDP-a i slično. Trenutna ekonomska situacija i kriza neće zaustaviti realizaciju započetih projekata, već ih eventualno može usporiti ili odgoditi. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine, pod utjecajem kreditne krize i globalne recesije, u Europi je zabilježen pad u realizaciji gradnje trgovačkih centara od 18%. Prognoze za 2011. govore da se očekuje daljnji pad.

Mogu li svi trgovački centri koji sada posluju u Hrvatskoj preživjeti?
Kvadraturom prodajnog prostora u trgovačkim centrima Hrvatska se približila prosjeku EU. Preživjet će oni koji će se izdignuti ponudom i inovativnim pristupom te ponuditi sadržaje kojima će pokriti širok spektar potreba i sadržaja za sve profile potrošača. Prva faza gradnje trgovačkih centara u Hrvatskoj je iza nas. U toj su se fazi gradili objekti kojima je primaran cilj bio zadovoljiti potrebe same kupnje. No istraživanja pokazuju da je čak 70 posto kupnje impulsivno. Dakle, ljude treba privući. Stoga druga faza podrazumijeva da centri osim trgovina ponude i niz sadržaja zabavnog i javnoga karaktera. Takvi centri, poput Super Nove u Buzinu ili sesvetske Phoenix Plaze, već su u projektu.

Jesu li veliki trgovački lanci i centri konkurencija?
Oni su partneri i izravno su povezani. Prehrambene trgovine su baza svakoga trgovačkog centra i broj potencijalnih kupaca u centru dirigiran je prisustvom trgovačkih lanaca.

Većina trgovačkih lanaca u Hrvatskoj je u stranom vlasništvu. Imamo li domaćega kapitala i znanja za klasičan trgovački centar?
Imamo, no tu je pitanje jakih stranih brendova, pogotovo modnih, koji su vezani uz neke investitore i pitanje je bi li ih domaći investitor mogao zainteresirati. Uvjeti za kreditiranje takvih projekata su rigorozni, trebalo bi imati 30 do 40% vlastitih sredstava, a već i prije same gradnje trebali bi imati zakupljeno minimalno 60-70% prostora.

Kako procjenjujete hrvatsko maloprodajno tržište prije 10 godina, danas i za 10 godina?
Prije 10 godina hrvatska distributivna mreža je bila nedovoljno razvijena, no situacija se drastično promijenila. Mnogo je uloženo u obrazovanje, IT, distributivne centre i logistiku. Pratimo i primjenjujemo svjetske trendove u vezi s ponudom, sadržajem i načinom plaćanja. U segmentu maloprodaje držimo korak s ostatkom svijeta. Kakva će situacija biti u idućem desetljeću, ovisit će o razvoju na globalnoj razini.

No i ukupna površina trgovačkih centara ima plafon.
Svakako, ali on u Hrvatskoj nije dosegnut. Prema europskom standardu kod nas još ima mjesta za nove centre jer nismo dostigli predviđen prosjek po stanovniku. Izgrade li se svi najavljeni projekti, dosegnut ćemo vrlo skoro razinu na kojoj će se zaoštriti tržišna utakmica te će borba za kupca postati zahtjevnija.

Postoji problem visine najma u trgovačkim centrima. Hoće li cijene padati?
Maloprodaja je u posljednjih godinu dana pala oko 17 posto, a analitičari prognoziraju pad na razini godine još oko 8,4 posto. Trgovci to osjete i traže da se na bazi pada prodaje smanji i cijena zakupa. S obzirom na stalnu gradnju novih centara, morat će se postići kompromis zakupaca i trgovaca.

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Vrijednost vozila

Dugoročna pouzdanost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru automobila

Kakav je odnos domaće industrije i velikih trgovačkih centara?
Domaći su proizvođači imali priliku razviti distributivnu mrežu do neslućenih razmjera. Imaju prilike ući u mnoge trgovine i lance. To se ponajprije odnosi na prehrambenu industriju, no i ostali proizvođači imaju u trgovačkim centrima potencijalne distributere ovdje u Hrvatskoj pa ih ne treba tražiti u inozemstvu. Kada strani trgovački lanci steknu povjerenje u domaću industriju, situacija će biti još bolja.

Kada se govori o trgovačkim centrima, riječ je uglavnom o Zagrebu. Kakva je perspektiva ostalih gradova?
Veliki trgovački centri koncipirani su za velike gradove. Naravno da postoje i koncepti centara za manje gradove do 50.000 stanovnika i mnogi su projekti isplanirani i blizu realizacije. U slučaju malih gradova mora se raditi o centru koji će ponuditi dodatne sadržaje. To mora postati mjesto okupljanja, poput glavnih trgova.

Outleti

Bit će bolje kad uđemo u EU
Jesu li outlet centri konkurencija trgovačkim centrima?
Poslovni model outleta je da se grade izvan gradskog područja i uglavnom nude izvansezonsku robu po izrazito povoljnim cijenama. Konceptom nisu konkurencija trgovačkim centrima. Situacija u Hrvatskoj je takva da outleti nisu još dovoljno razvijeni, ponajprije zbog kupovne moći. Naime, distributeri robe u Hrvatskoj naručuju male serije robe koja stoga nije prejeftina te stoga ni u outletu ne može biti ponuđena u velikom obujmu i niskoj cijeni. No mislim da se outleti nisu gradili za sad, već za vrijeme kad će Hrvatska biti u EU i kad će njihova vrijednost višestruko porasti.