Novost u provedbi IPA projekata u odnosu na prijašnje projekte EK je u tome da na svakom projektu moraju biti najmanje dva prijavitelja, po jedan s obje strane granice, koji će zasebno potpisati ugovor s nacionalnom agencijom za provođenje programa. Prekogranični timovi mogu između sebe izabrati lidera projekta zaduženog za zajedničku provedbu projekta. Svaka organizacija, ili prijavitelj, na svojem teritoriju može organizirati konzorcij koji bi radio na projektu, a koji se sastoji od partnera, suradnika i podugovarača.

Korištenje i financiranje
Količina sredstava koju organizacija kroz projekt može dobiti definirana je po vrstama mjera: za projekte iz područja gospodarskog razvoja i zaštite okoliša od 50 do 200 tisuća eura, dok za projekte ljudi ljudima iznos može biti u iznosu od 30 do 50 tisuća eura. Važno je napomenuti da korištenje IPA sredstava podrazumijeva financiranje projekata u iznosu od 85% ukupnog budžeta projekta, dok će 15% sufinanciranja morati osigurati sami prijavitelji. Projekti moraju trajati između šest i 24 mjeseca. Natječajem će upravljati Zajedničko povjerenstvo za monitoring, koje se sastoji od predstavnika nacionalnih službi Srbije i Hrvatske zaduženih za realizaciju programa, a bit će zaduženi i za odabir najboljih projekata. Administrativnu potporu realizaciji programa pružit će Zajedničko tehničko tajništvo koje je za ove potrebe osnovano i djeluje u Zagrebu, s podružnicom za srpske prijavitelje u Sremskoj Mitrovici. Njima će se prilagati projektna dokumentacija i oni će pružiti logističku podršku Povjerenstvu za monitoring. Mogući korisnici sredstava iz ovog programa podijeljeni su po vrstama mjera, i te su: za projekte koji pridonose razvoju gospodarstva, mogu se prijaviti regionalne i lokalne vlasti (općine i županije), gospodarske komore, klasteri definirani kao neprofitne organizacije, javne neprofitne ustanove koje je osnovala općina/županija poput IR institucija, obrazovanih institucija, lokalnih/regionalnih razvojnih institucija, turističkih agencija, NVO-i i poljoprivredne kooperative. Zatim za projekte iz područja zaštite okoliša, kandidati mogu biti općine/županije, sveučilišta, istraživačke agencije, NVO-i koji se bave zaštitom okoliša, javne ustanove koje imaju u djelokrugu rada komunalnu infrastrukturu i upravljanje otpadom, agencije koje se bave zaštitom prirodnih dobara i planiranjem u kriznim situacijama, kao i lokalne/regionalne razvojne agencije. I konačno, za projekte ljudi ljudima, organizacije koje mogu sudjelovati su NVO-i, profesionalne udruge, kao i udruge za pružanje socijalnih i zdravstvenih usluga, sindikati, sveučilišta, ustanove kulture – muzeji, knjižnice, kazališta, općine i lokalne/regionalne razvojne institucije.

Važnost usklađivanja
Bitno je također spomenuti da je sudjelovanje u IPA programu izrazito bitno organizacijama/institucijama koje žele preuzeti na sebe dio procesa reforme države i ulaska u obitelj zemalja EU. IPA programi, iako različiti sa strukturnim fondovima EU, predstavljaju znatan korak k daljem funkcioniranju sustava na liberalnom tržištu. Izrazito je važno uskladiti domaće poslovanje s pravilima EU jer će se poslije otvoriti strukturni fondovi EU.

Ivica Ilić, savjetnik za nepovratna sredstva u RR&Co Knowledge Centre Ltd., EU Partners