BRUXELLES – Europska komisija zatražila je više novca za europska sveučilišta kako bi se omogućilo da ona postanu modernija i konkurentija, piše EUobserver. Također je od zemalja članica zatraženo da se sveučilištima omogući veći dotok novca iz nedržavnih izvora, kaže se u izvješću komisije o kojem će vođe zemalja članica raspravljati sljedeći mjesec. Osim toga, u dokumentu se preporučuje da se pored izdašnijeg financiranja radi i na većoj mobilnosti studenata te jačanju autonomije tih institucija. “Još postoje brojne geografske i druge prepreke s kojima se studenti i njihovi profesori trebaju suočiti”, rekao je europski povjerenik za obrazovanje Jan Figel, dodajući kako treba dovršiti uvođenje trostepenog obrazovanja u Uniji – prvostupnik, magistar i doktor.Bruxelles također želi da svaki student provede barem jedan semestar studija u inozemstvu, da postoji mogućnost dobivanja državnih stipendija i zajmova tamo gdje studiraju, kao i da im za priznavanje njihova akademskog obrazovanja ne treba više od četiri mjeseca.Financiranje visokog obrazovanja je ključni problem jer Europa za njega izdvaja samo 1,1 posto svog BDP-a, a u SAD-u je to primjerice 2,7 posto. “Trenutno trošimo oko 10.000 eura manje po studentu godišnje nego Amerikanci”, rekao je Figel. Taj bi se jaz prema nekim planovima trebao premostiti financiranjima nedržavnih sektora kao što su kućanstva, industrija i donacije. Jedan od prijedloga Komisije je davanje zajmova studentima kao i druge sheme potpore kako bi se najbolji studenti mogli dalje obrazovati.

“Ne zalažemo se za uvođenje zajmova za obrazovanje, već za mješovito financiranje kako bi se na taj način povećalo financiranje sveučilišta”, istakao je Figel, dodajući kako su i vođe zemalja članica imali slično mišljenje prošlog listopada. Države su sada sve odlučnije za raspravu o tom pitanju. Međutim, čini se da inicijativa ipak neće ići glatko.“Do sada nismo uspjeli uvjeriti privatni sektor – ni građane ni tvrtke – da podupre obrazovanje”, rekao je profesor Luc Soete sa sveučilišta u Maastrichtu za EUobserver. Kaže kako više nije pravedno da se omogućava slobodan pristup visokom obrazovanju jer u većini zemalja bogati postaju sve bogatiji, što zapravo dovodi do nejednakosti za sve u području obrazovanja. Ipak, Soete tvrdi da zajmovi za obrazovanje ne bi trebali postati zamjena za javno financiranje, već samo dodatni izvor.Još jedan velik problem visokog školstva u Europi je prevelika usitnjenost, odnosno što se sredstva dijele između 4000 institucija, koje pohađa 17 milijuna studenata i 435.000 istraživača. Usporedbe radi, u SAD-u se 95 posto državnih sredstava potroši na oko 200 sveučilišta, od ukupno njih 3300, što znači da ondje postoji bolja koncentracija.Profesor Soete ističe kako je tradicionalna odvojenost privatnog sektora i obrazovanja, koje je u javnoj domeni, ključan problem u kontinentalnoj Europi, a posebno u Francuskoj. “Obrazovanje je ondje isključivo u rukama javne administracije te stoga i obrazuje kadrove za javni sektor umjesto za privatni”. Smatra kako je u tome upravo najosjetljiviji dio problema, dodajući kako su u nekim državama članicama ipak bolje veze između privatnog sektora i sveučilišta.
(EUobserver)