Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Lokaliteti za ronjenje s bocom svjedoče o hrvatskoj burnoj povijesti

Autor: Ozren Podnar
13. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ronilački turizam u Hrvatskoj značajno se razvija od 1996., a s brojem ronilaca množio se i broj registriranih ronilačkih centara, kojih je najviše u Istri, Kvarneru i srednjoj Dalmaciji. Hrvatska obala leži na kršu te je puna podvodnih pećina i grebena, arheoloških ostataka i olupina brodova iz razdoblja koje obuhvaća dva tisućljeća. Znalci procjenjuju da uz obalu postoji još barem 1500 neotkrivenih špilja. Dodatna atrakcija je bogat podvodni život koji privlači podvodne fotografe. Čistoća mora je vrlo dobra, a vidljivost povremeno prelazi 30 metara, a to se u ronilačkom svijetu smatra izvanrednom kvalitetom vode.Hrvatsko je podmorje prilično dobro očuvano pa neki objekti koji bi privlačili tisuće ronilaca godišnje nisu ni otvoreni za javnost. Najveći potopljeni brod u Jadranu, austrougarski Szent Istvan, zaštićen je kao spomenik kulture te do njega nisu dopuštena turistička ronjenja. Do ove preokrenute čelične olupine duge 152 metra ionako bi ronili samo istinski pustolovi, jer se nalazi na otvorenom moru na dubini od 66 metara. Za dubinsko proučavanje hrvatskog podmorja preporučujemo knjigu Morsko prase Ivane Ostojić, u kojoj su temeljito opisana sva popularna odredišta za ronioce, a mi vam predstavljamo uži izbor od sjevernog Jadrana do Dubrovnika.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Lina (Cres)
Dubina: 22 do 55 m
Još jedna znamenita olupina potonulog broda. Lina je talijanski trgovački brod koji je prevozio drvo od Rijeke do Sicilije. Potonuo je 1912. usred oluje kraj rta Pečenj na Cresu. Pramac broda uzdiže se na 26 m, dok je krma na 55 m dubine. Ostaci broda dobro su očuvani te je moguć ulazak u njegovu unutrašnjost. Spuštanje do samog broda preporučuje se samo iskusnim roniocima, no zahvaljujući dobroj vidljivosti i manje iskusni mogu zaroniti do određene dubine i diviti se prizoru sa sigurne udaljenosti.

Ronilački turizam u Hrvatskoj značajno se razvija od 1996., a s brojem ronilaca množio se i broj registriranih ronilačkih centara, kojih je najviše u Istri, Kvarneru i srednjoj Dalmaciji. Hrvatska obala leži na kršu te je puna podvodnih pećina i grebena, arheoloških ostataka i olupina brodova iz razdoblja koje obuhvaća dva tisućljeća. Znalci procjenjuju da uz obalu postoji još barem 1500 neotkrivenih špilja. Dodatna atrakcija je bogat podvodni život koji privlači podvodne fotografe. Čistoća mora je vrlo dobra, a vidljivost povremeno prelazi 30 metara, a to se u ronilačkom svijetu smatra izvanrednom kvalitetom vode.Hrvatsko je podmorje prilično dobro očuvano pa neki objekti koji bi privlačili tisuće ronilaca godišnje nisu ni otvoreni za javnost. Najveći potopljeni brod u Jadranu, austrougarski Szent Istvan, zaštićen je kao spomenik kulture te do njega nisu dopuštena turistička ronjenja. Do ove preokrenute čelične olupine duge 152 metra ionako bi ronili samo istinski pustolovi, jer se nalazi na otvorenom moru na dubini od 66 metara. Za dubinsko proučavanje hrvatskog podmorja preporučujemo knjigu Morsko prase Ivane Ostojić, u kojoj su temeljito opisana sva popularna odredišta za ronioce, a mi vam predstavljamo uži izbor od sjevernog Jadrana do Dubrovnika.

Lina (Cres)
Dubina: 22 do 55 m
Još jedna znamenita olupina potonulog broda. Lina je talijanski trgovački brod koji je prevozio drvo od Rijeke do Sicilije. Potonuo je 1912. usred oluje kraj rta Pečenj na Cresu. Pramac broda uzdiže se na 26 m, dok je krma na 55 m dubine. Ostaci broda dobro su očuvani te je moguć ulazak u njegovu unutrašnjost. Spuštanje do samog broda preporučuje se samo iskusnim roniocima, no zahvaljujući dobroj vidljivosti i manje iskusni mogu zaroniti do određene dubine i diviti se prizoru sa sigurne udaljenosti.

Baron Gautsch (Istra)
Dubina: 28 do 42 m
Jedna od najposjećenijih ronilačkih lokacija zahtijeva napredno iskustvo. Ronioce ovamo privlači olupina velikog putničkog broda Baron Gautsch, koji je potonuo 1914. na 15 km od Rovinja greškom ušavši u minsko polje, koje su Austrijanci postavili za Talijane. U nesreći je poginulo najmanje 240, možda i više od 300 putnika, jer točan broj ukrcanih nikad nije utvrđen. Brod je plovio na relaciji Trst-Kotor, a nakon potapanja stekao je nadimak ‘Jadranskog Titanica’. Gornja se paluba nalazi na 28, donja na 26, a dno na 42 metra.’ Olupina je dobro očuvana te je moguć i ulazak u brod.

Greben Margarina (Susak)
Dubina: 5 do 40 m
Ronjenje je popularno sa sjeverne i sjeveroistične strane otoka, kraj rta Margarina. Malo ulijevo od središta grebena nalazi se kanjon koji se spušta s pet do 17 metara, a u kojemu počivaju ostaci nepoznatog broda koji je prevozio građevni materijal. Stotinjak metara ulijevo na dubini od 25 metara nalaze se brojni stupovi predviđeni za gradnju kuća, koji su bili dio brodskog tereta. U usjecima grebena leže i brojni ostaci amfora. Ova je lokacija pogodna za ronioce umjerenog do naprednog iskustva.

Rašip (Kornati)
Dubina: 3 do 65 m
Glavna atrakcija ovog odredišta je raznovrsnost morskih životinja uz izvanrednu vidljivost koja iznimno doseže 40 metara. Na južnoj strani otoka je greben, koji se strmoglavljuje od tri do 65 metara dubine. Zid grebena obrastao je koraljima, spužvama i mahovinom, a uokolo plove brojna riblja jata. Potrebno je umjereno do napredno iskustvo.

Modra špilja (Biševo)
Dubina: 3 do 40 m
Privlačnost ovog mjesta počiva na podvodnoj špilji, zidu grebena i bogatstvu ribljih vrsta. Špilja je smještena na istočnoj obali otoka Biševa, a ima dva otvora, od kojih se u manji može ući čamcem kroz uzak koridor koji se širi u prostranu zonu dijelom potopljenu, a dijelom iznad vode. Najbolje je posjetiti špilju u ljetnim mjesecima, kad sunčeve zrake oko podneva prodiru kroz podvodni otvor, odbijaju se od bijelog dna te stvaraju čudesne prizore. Svjetlo boja unutrašnjost špilje modrom, a predmete u njoj srebrnkastom bojom. Ronjenje u Modroj špilji preporučljivo je svim kategorijama ronilaca.

Bombarder B-17G (Vis)
Dubina: 72 m
Ovo je kultna lokacija za najiskusnije i najodvažnije ronioce. Američki bombarder B-17G, ‘Leteća tvrđava’, potonuo je 6. studenog 1944. nedaleko Visa nakon što ga je iznad Maribora pogodila njemačka protuzračna obrana. Dok je kopilot poginuo od direktnog potogka protuzračnim topom, svi su ostali članovi posade spašeni brzom intervencijom partizana. U zrakoplovu je još sav osobni pribor letača – kacige, maske za disanje, instrumenti, oružje i drugo.

Torpedni čamac S-57 (Pelješac)
Dubina: 25 do 39 m
Značajna ronilačka atrakcija južnog Jadrana su ostaci njemačkog torpednog čamca S-57, kojeg su u jesen 1944. potopili britanski ratni brodovi kraj južne obale Pelješca. Olupina je izvanredno očuvana, osobito protuzračni topovi na prednjoj strani broda. U torpednim cijevima još se uvijek nalaze torpeda. Ova je lokacija zaštićena te joj se može pristupiti samo uz dopuštenje ovlaštenog ronilačkog centra.

Taranto (Dubrovnik)
Dubina: 23 do 55 metara
Olupina talijanskog ratnog i trgovačkog broda Taranto istinska je poslastica za iskusne ronitelje. Potonuo je 1943. naletjevši na minu koju su postavili Saveznici. Raspukao se na dva dijela, od kojih je trup potonuo u pijesak, dok je pramac naslonjen na zid grebena pod kutom od 45 stupnjeva. Uokolo olupine raštrkani su ostaci brodskog tereta, uključujući dva dobro očuvana traktora za čiji volan ronioci mogu sjesti i praviti se da ga voze. Unutar olupine kreću se brojna jata riba.

Korisni linkovi

http://www.croatia-nudistsbeaches-scubadiving.com/scubadivinglocations.html
http://www.scubatravel.co.uk/topdives.html
http://www.forbestraveler.com/adventure/scuba-diving-spots-story.html

Autor: Ozren Podnar
13. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close