Srpski kralj bakra Zoran Drakulić, u čijem je vlasništvu i valjaonica bakra uspio se othrvati krizi, kako je sam rekao, zahvaljujući krahu europskih kompanija koje se bave istim poslom. U njegovoj valjanici bakra posao se zahuktava, što pokazuje zabilježeno povećanje proizvodnje od 12 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.

Dok jednom ne smrkne…
Prema Drakulićevoj ocjeni osim propasti konkurenata njegovo poduzeće se uspjelo spasiti od posljedica krize zahvaljujući i većem asortimanu roba što se proizvode u valjaonici. Drakulić je ulaganjima u pojedina domaća poduzeća, koja se bave izradom proizvoda od bakra uspio proširiti djelatnost. Više od 90% proizvedene robe namijenjeno je inozemnom tržištu na kojem je porasla potražnja za proizvodima od bakra.To potvrđuje i povećana proizvodnja u RTB-u Boru, koji je nakon četiri neuspjele privatizacije i dalje u državnom vlasništvu. Proizvodnja u koncernu povećana je posljednjih mjeseci čak za 40 posto, tako da u vladi ozbiljno razmišljaju o ulaganjima u izgradnju nove topionice, jer je stara usko grlo za oživljavanje proizvodnje bakra kome je skočila cijena na tržištu. Cijena bakra skočila je s četiri na šest tisuća dolara za tonu, ali to je još ispod rekordnih osam tisuća dolara, koliko je iznosila prije 18 mjeseci.Blagoje Spasovski, novi generalni direktora borskog konglomerata smatra da će gradnja nove topionice omogućiti da se od iste količine koncetrata dobije više 3.800 tona bakra. Namjera vlade, koja sada vodi glavnu riječ u poslovanju RTB Bor je da taj koncern ne privatizira sve dok mu se ne poveća vrijednost, jer su posljednje ponude kupaca ocjenjene kao nepristojno niske. Drakulić nije htio ulagati u RTB Bor smatrajući takvu investiciju neisplativom, jer je, prema njegovoj ocjeni, u osposobljavanju poduzeća za veću proizvodnju potrebno uložiti 800 milijuna eura. Vlada je potencijalnim kupcima nudila sklapanje strateškog partnerstva, ali su ponude bile neprihvatljive. Zato je brigu preuzela država. Usvojen je poslovni plan koji se temelji na milijardu i 200 milijuna tona potvrđenih rudnih rezervi. Sadržaj bakra u otkrivenim rezervama iznosi 1,2 posto, što je više od sadašnje eksploatacije sirovina u kojima ima svega 0,2 posto bakrene rudače.U RTB-u Bor radi 4800 radnika, što je dvostruko manje nego prije obavljenog restrkuturiranja koncerna. Vlada je od Svjetske banke dobila 30 milijuna dolara za sanaciju 13 tzv. crnih ekoloških točaka. Do cjelovite sanacije okoliša doći će nakon gradnje topisionice u što će na proljeće biti uloženo 120 milijuna dolara. Topionica će biti izgrađena prema finskoj tehnologiji koja omogućuje iskorištenost sumpordioksida 98 posto, što će proizvodnju bakra učiniti čistom u ekološkom pogledu.

Rezerve za 100 godina
Ove godine u TRB Bor biti će proizvedeno 23 tisuće tona bakra, a u 2010. 33 tisuće tona što će dostići trećinu proizvodnje, što ju je taj koncern imao 1990. godine. Najnovija istraživanja pokazala da rezerve rudače bakra ima dovoljno u slijedjećih 100 godina, tako da su ulaganja u novu tehnologiju isplativa u kratkom vremenskom razdoblju. Nakon što su otkrivene nove rezerve bakra povećano je zanimanje inozemnih kompanija za ekspataciju rudnika, ali u RTB Boru sada odbijaju inozemne kupce, jer su uvjereni kako će većom eksploatacom sirovina sami ubrzo vratiti prijašnji status koncerna, koji je spadao među najveće proizvođače bakra u Europi.

RTB Bor

Neisplativa investicija
U RTB Bor nije htio ulagati ni Zoran Drakulić, smatrajući takvu investiciju neisplativom, jer je, prema njegovoj ocjeni, u osposobljavanju poduzeća za veću proizvodnju potrebno uložiti 800 milijuna eura.

Vlada ulaže u novu topionicu
Proizvodnja u RTB-u Bor povećana je posljednjih mjeseci čak za 40 posto, tako da u vladi razmišljaju o ulaganjima u gradnju nove topionice, jer je stara usko grlo za oživljavanje proizvodnje.