U studenom 2008. počelo je spajanje Narodnoga trgovačkog lanca, odnosno Keruma, Tommyja i Dione s grupacijom CBA. Završeno je polovicom travnja 2009. kada je skupština društva NTL izabrala upravljačka tijela nove grupacije. Predsjednik Uprave Martin Evačić prvi put javno govori o dosadašnjim aktivnostima te planiranim projektima NTL-a.

Pri objavi odluke o spajanju CBA i NTL-a najavljeno je da prva faza donosi zajednički nastup u nabavi i marketingu te razvoj privatnih robnih marki, a druga kapitalno povezivanje. Što je ostvareno?
NTL i CBA zajedno su od 2005. dogovarali od 25 do 27 dobavljača, što je činilo više od 60% nabave. Tako je i sazrela ideja o udruživanju. Tri cilja su nam primarna, uz postojeće dobavljače želimo ugovore proširiti i na nove te objediniti i razvijati zajedničke robne marke. Sada imamo oko 100, a do kraja godine kupcima želimo ponuditi 250 zajedničkih robnih marki. Treći cilj je osnažiti grupaciju i dovesti je do jače prepoznatljivosti na tržištu. Kapitalno povezivanje dug je i složen proces, zahtijeva prethodnu procjenu vrijednosti svih članica i za ovu godinu nije nam u fokusu. Vid kapitalnog povezivanja svakako je zajednička imovina kroz projekte koji su realizirani ili se planiraju.

Prihvaćen je nov vizualni identitet, no navodno je Željko Kerum, dok nije ušao u politiku, stopirao ostale partnere u tom projektu, a sada navodno inzistira da se zajednički logo postavlja žurno na sve objekte.
Ne, ta priča apsolutno ne stoji. Kad smo u veljači intenzivnije krenuli u te aktivnosti, planirano je da ćemo se vizualnim identitetom baviti krajem ljeta, početkom jeseni. Doista se slučajno poklopilo. Uostalom, novi vizualni identitet je investicija, stajat će više od 10 milijuna kuna.

Grupa CBA imala je velikih ambicija na zajedničkim investicijama, no krenula je u gradnju maloprodajnih objekata većeg formata. Kod NTL-a svaki vlasnik vodio je individualnu razvojnu politiku. Što stoji u novim planovima?
Grupa CBA je izgradila dva maloprodajna objekta, u planu su još tri u Stubičkim Toplicama, kod Varaždina i Dugoj Resi. Zemljišta su kupljena, za dva objekta su ishođene i građevne dozvole. Zajednički strateški cilj je gradnja triju distribucijskih centara, u Dalmaciji, središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji. Među strateške ciljeve svrstali smo i objedinjavanje nabave voća i povrća…

Mogu li domaći poljoprivredni proizvođači u ovoj najavi iščitati poziv za partnerstvo?
Naravno da mogu. Naša strategija je osloniti se dugoročno na domaću proizvodnju, ne samo kod voća i povrća. Već danas 90 posto naših robnih marki na police stiže iz hrvatskih pogona. Prva zajednička robna marka nastala je u momentu kada se Hrvatska suočila s tržišnim viškom mlijeka. Unatoč povoljnijoj ponudi iz BiH ugovorili smo proizvodnju s karlovačkim KIM-om. Kod poljoprivrednih proizvoda problem su nedovoljne količine. Uz godišnji promet na voću i povrću od oko 600 milijuna kuna kako pregovarati s nekim tko nudi opskrbu u vrijednosti tek milijun kuna. Naši farmeri moraju se udruživati i zajedno nastupati. Pet tona bresaka jedan centar proda u dva tjedna. O nekim projektima još razgovaramo, druge već provodimo. Otkupljujemo lubenice, krumpir, dogovaramo otkup krastavaca i pakiranje kao robne marke.

Premda je proteklo premalo vremena, je li okrupnjavanje NTL-a već dalo rezultat u konkurentnosti u odnosu na ostale trgovačke lance?
Ponudili smo naše police hrvatskim proizvođačima obvezujući se na stabilne, visoke volumene narudžbi i time dobili povoljnije uvjete čije smo efekte prenijeli i na potrošače. Prema sadržaju prosječne košarice uvjerljivo smo među tri cjenovno najpovoljnija trgovca.

Postoji li, u situaciji kada se događa drastičan pad potrošnje, nelojalna konkurencija unutar branše?
Postoji. Nažalost, nadmetanje među trgovcima svelo se na rat cijenama, što nije dobro pogotovo za domaću trgovinu. Borbu s cijenama i nelojalnu konkurenciju potenciraju strani trgovački lanci, što iscrpljuje hrvatske trgovce. Mi iza sebe nemamo moćne matice kao što ih imaju Metro, Spar, Kaufland ili Lidl. Nemamo ni isti pristup kapitalu, a to se uglavnom zaboravlja. Zaista nismo u istoj poziciji.

Nelikvidnost je glavna boljka hrvatskoga gospodarstva, kako se maloprodaja nosi s tim problemom?
U razdoblju dok je kapital bio jeftiniji, uzimali su se krediti koje je danas sve teže servisirati. Rast kamata i visoka davanja državi koja pak ne poštuje rokove plaćanja težak su uteg. Recesija se prvo osjeti u trgovini. Kad je potrošač bez novca, trgovac nema prometa, a onda se problem seli i na proizvodnju.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

U 2008. NTL je imao rast prometa 13 posto. Za pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, podatak je statistike, promet u trgovini na malo manji je 17,5 posto. Kakva je situacija u NTL-u?
Kao grupa ne bilježimo pad, za prvo polugodište na razini smo lanjskog rezultata. Dva su glavna razloga: otvarali smo nove objekte i širili prodajnu mrežu, a smanjivanjem cijena uspjeli zadržati promet. Gledano pojedinačno, dio članica ima blag pad, a dio blag rast prometa. Što će biti do kraja godine, teško je reći. Planirali smo rast od 10 posto. No, 65 posto prometa događa se na obali i izravno je ovisan o turizmu, a prvi rezultati za sezonu nisu ohrabrujući. Dogodi li se smanjenje mirovina i plaća te veći val otpuštanja, bit će to nov udar na maloprodaju.

Domicilna hrvatska trgovina za sada se žilavo bori s pristiglim strancima, što budućnost nosi, nova okrupnjavanja ili propast nekih tvrtki?
Neminovno će doći do daljnje koncentracije. Mali neće opstati u nadmetanju s domaćim velikim trgovcima i stranim lancima. Multinacionalke lagano, ali sigurno uzimaju sve veći dio tržišta. Za 2-3 godine bit će velikih pomaka, posebno nakon ulaska u EU. Tko nema dovoljan obujam nabave, neće opstati. Stranci imaju riješenu logistiku, izvore nabave, robne marke, jeftin kapital. Interspar ima velik distribucijski centar u Sloveniji, Tesco u Mađarskoj. Najmanji je problem robu prevesti 200-300 kilometara. Upravo zato je i NTL okrupnio članstvo.

Ne pregovaramo ni s kim

Iako pitanja o mogućim preuzimanjima u pravilu ostaju bez odgovora, provocirat ću, planira li NTL nova širenja?
Ovaj moment pregovora nema, no postoji interes nekih trgovaca iz drugih grupacija kao i nekih što samostalno posluju. Naš primarni cilj je posložiti i konsolidirati sadašnji sastav članstva. Tek potom gledali bismo tko je eventualno zanimljiv. Ključni uvjet za pregovore je zdrava bilanca.

Najavljivano je izjednačavanje plaća u svim članicama, kolika je danas plaća trgovca u NTL-u, manja je ili veća od prosjeka branše?
Ono što mogu reći je da trgovci unutar NTL grupe nisu plaćeni manje nego je to prosjek branše. Dapače.

Podigne li Vlada stopu PDV-a, hoće li se dogoditi val poskupljenja ili je možda izglednije da strah od daljnjeg pada potrošnje, odnosno prometa ‘zaledi’ cijene?
Izglednija je druga varijanta. Činjenica je da zbog pada potrošnje nemamo rast cijena već pad kako bi se zadržali potrošači i konkurentnost na tržištu.