Tehnička zaštita u Hrvatskoj danas postaje obvezan dio opreme svih novih objekata. Iako nema egzaktnih podataka o vrijednosti tržišta, procjenjuje se da tvrtke koje se bave tehničkom zaštitom u Hrvatskoj godišnje obrnu između 60 i 90 milijuna eura. Bez obzira što je tjelesna zaštita nezamjenjiva u nekim slučajevima, sve se češće događa da se uklanjaju čuvari, a uvodi tehnička zaštita. Stručnjaci procjenjuju da je u ovom trenutku rast na strani sustava tehničke zaštite. Nove trendove u hrvatsku poslovnu realnost uglavnom su donijele strane tvrtke koje su na ovim prostorima preuzele domicilne tvrtke ili pak stvorile svoje podružnice.
Alarmni sustavi
Alarmni sustavi čine kvantitativno najveći dio hrvatskog tržišta, no financijski je najjače tržište videosustava, a slijede ga sustavi kontrole pristupa. Sve traženija su inovativna rješenja IP videonadzora s kamerama visokih rezolucija i velikih mogućnosti, tj. videonadzor s kojim se uistinu vidi sve što je potrebno. Prodajni trendovi su u stalnom rastu. Robert Pažitka iz Proalarma pojašnjava da je važno razumjeti da sustavi kupljeni trgovačkim centrima služe samougradnji te nisu namijenjeni ozbiljnijoj zaštiti. Razlog je što se njihovom ugradnjom, s obzirom na to da to ne radi licencirana tvrtka, ne može zadovoljiti zakonska odredba za štićene objekte. Isto tako, kaže Pažitka, uređaji kupljeni u centrima ne mogu se spojiti na dojavne centre, a i održavanje i servis na objektu nije u sklopu jamstva jer je riječ o trgovačkoj robi. “Bez obzira na navedeno, takvi sustavi svojom nešto nižom cijenom stimuliraju ljude da ulože u svoju sigurnost. S velikom vjerojatnošću možemo reći da onaj tko kupi takav sustav u idućem koraku kupuje profesionalnu opremu”, zaključuje Pažitka. No u tvrtki Kolnoa problem vide u segmentu protupožarnih i protuprovalnih vrata u stambenim projektima. “Kolnoa proizvodi protuprovalna i protupožarna vrata za potrebe stanogradnje u kojoj se sve više osjeća nedostatak novih i usporavanje postojećih projekta. Problem naplate potraživanja je ovdje posebno težak”, pojašnjava Patrik Polimac iz Uprave Kolnoe. Sustavi tehničke zaštite bili su posebno aktualni prilikom prošlogodišnje velike serije pljački banaka, pošta i kladionica, a kada je i država odlučila pojačati zakonsku regulativu. Koliko tehnička zaštita može pripomoći u poboljšanju stanja javne sigurnosti, a da pritom ne zadire odviše u privatnost zaposlenika, klijenata i slučajnih prolaznika – pitanje je na kojem se već godinama lome koplja.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu