EN DE

Tržište tehničke zaštite u Hrvatskoj vrijedi između 60 i 90 milijuna eura

Autor: Darko Bičak
07. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Alarmni sustavi čine kvantitativno najveći dio hrvatskog tržišta, ali financijski je najjače tržište videosustava, slijede sustavi kontrole pristupa

Tehnička zaštita u Hrvatskoj danas postaje obvezan dio opreme svih novih objekata. Iako nema egzaktnih podataka o vrijednosti tržišta, procjenjuje se da tvrtke koje se bave tehničkom zaštitom u Hrvatskoj godišnje obrnu između 60 i 90 milijuna eura. Bez obzira što je tjelesna zaštita nezamjenjiva u nekim slučajevima, sve se češće događa da se uklanjaju čuvari, a uvodi tehnička zaštita. Stručnjaci procjenjuju da je u ovom trenutku rast na strani sustava tehničke zaštite. Nove trendove u hrvatsku poslovnu realnost uglavnom su donijele strane tvrtke koje su na ovim prostorima preuzele domicilne tvrtke ili pak stvorile svoje podružnice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Alarmni sustavi
Alarmni sustavi čine kvantitativno najveći dio hrvatskog tržišta, no financijski je najjače tržište videosustava, a slijede ga sustavi kontrole pristupa. Sve traženija su inovativna rješenja IP videonadzora s kamerama visokih rezolucija i velikih mogućnosti, tj. videonadzor s kojim se uistinu vidi sve što je potrebno. Prodajni trendovi su u stalnom rastu. Robert Pažitka iz Proalarma pojašnjava da je važno razumjeti da sustavi kupljeni trgovačkim centrima služe samougradnji te nisu namijenjeni ozbiljnijoj zaštiti. Razlog je što se njihovom ugradnjom, s obzirom na to da to ne radi licencirana tvrtka, ne može zadovoljiti zakonska odredba za štićene objekte. Isto tako, kaže Pažitka, uređaji kupljeni u centrima ne mogu se spojiti na dojavne centre, a i održavanje i servis na objektu nije u sklopu jamstva jer je riječ o trgovačkoj robi. “Bez obzira na navedeno, takvi sustavi svojom nešto nižom cijenom stimuliraju ljude da ulože u svoju sigurnost. S velikom vjerojatnošću možemo reći da onaj tko kupi takav sustav u idućem koraku kupuje profesionalnu opremu”, zaključuje Pažitka. No u tvrtki Kolnoa problem vide u segmentu protupožarnih i protuprovalnih vrata u stambenim projektima. “Kolnoa proizvodi protuprovalna i protupožarna vrata za potrebe stanogradnje u kojoj se sve više osjeća nedostatak novih i usporavanje postojećih projekta. Problem naplate potraživanja je ovdje posebno težak”, pojašnjava Patrik Polimac iz Uprave Kolnoe. Sustavi tehničke zaštite bili su posebno aktualni prilikom prošlogodišnje velike serije pljački banaka, pošta i kladionica, a kada je i država odlučila pojačati zakonsku regulativu. Koliko tehnička zaštita može pripomoći u poboljšanju stanja javne sigurnosti, a da pritom ne zadire odviše u privatnost zaposlenika, klijenata i slučajnih prolaznika – pitanje je na kojem se već godinama lome koplja.

Tehnička zaštita u Hrvatskoj danas postaje obvezan dio opreme svih novih objekata. Iako nema egzaktnih podataka o vrijednosti tržišta, procjenjuje se da tvrtke koje se bave tehničkom zaštitom u Hrvatskoj godišnje obrnu između 60 i 90 milijuna eura. Bez obzira što je tjelesna zaštita nezamjenjiva u nekim slučajevima, sve se češće događa da se uklanjaju čuvari, a uvodi tehnička zaštita. Stručnjaci procjenjuju da je u ovom trenutku rast na strani sustava tehničke zaštite. Nove trendove u hrvatsku poslovnu realnost uglavnom su donijele strane tvrtke koje su na ovim prostorima preuzele domicilne tvrtke ili pak stvorile svoje podružnice.

Alarmni sustavi
Alarmni sustavi čine kvantitativno najveći dio hrvatskog tržišta, no financijski je najjače tržište videosustava, a slijede ga sustavi kontrole pristupa. Sve traženija su inovativna rješenja IP videonadzora s kamerama visokih rezolucija i velikih mogućnosti, tj. videonadzor s kojim se uistinu vidi sve što je potrebno. Prodajni trendovi su u stalnom rastu. Robert Pažitka iz Proalarma pojašnjava da je važno razumjeti da sustavi kupljeni trgovačkim centrima služe samougradnji te nisu namijenjeni ozbiljnijoj zaštiti. Razlog je što se njihovom ugradnjom, s obzirom na to da to ne radi licencirana tvrtka, ne može zadovoljiti zakonska odredba za štićene objekte. Isto tako, kaže Pažitka, uređaji kupljeni u centrima ne mogu se spojiti na dojavne centre, a i održavanje i servis na objektu nije u sklopu jamstva jer je riječ o trgovačkoj robi. “Bez obzira na navedeno, takvi sustavi svojom nešto nižom cijenom stimuliraju ljude da ulože u svoju sigurnost. S velikom vjerojatnošću možemo reći da onaj tko kupi takav sustav u idućem koraku kupuje profesionalnu opremu”, zaključuje Pažitka. No u tvrtki Kolnoa problem vide u segmentu protupožarnih i protuprovalnih vrata u stambenim projektima. “Kolnoa proizvodi protuprovalna i protupožarna vrata za potrebe stanogradnje u kojoj se sve više osjeća nedostatak novih i usporavanje postojećih projekta. Problem naplate potraživanja je ovdje posebno težak”, pojašnjava Patrik Polimac iz Uprave Kolnoe. Sustavi tehničke zaštite bili su posebno aktualni prilikom prošlogodišnje velike serije pljački banaka, pošta i kladionica, a kada je i država odlučila pojačati zakonsku regulativu. Koliko tehnička zaštita može pripomoći u poboljšanju stanja javne sigurnosti, a da pritom ne zadire odviše u privatnost zaposlenika, klijenata i slučajnih prolaznika – pitanje je na kojem se već godinama lome koplja.

Obrti i tvrtke
Većina kvalitetnih tvrtki članice su Udruge tehničke zaštite pri Hrvatskom cehu zaštitara. Većina njih sudjelovat će na predstojećem sajmu Interprex u Zagrebu, od 15. do 19. rujna. Riječ je o najvećem regionalnom sajmu industrije tehničke zaštite.Zaštitari smatraju da je tehnička zaštita posao budućnosti. Iako je recesija usporila procese, upravo ova industrija bit će među prvima koja će iz krize i izaći. Prema podacima MUP-a, na kraju prvoga tromjesečja djelovalo je 250 tvrtki za privatnu zaštitu. Od toga je 112 tvrtki registriranih samo za tehničku zaštitu kao i 111 istovjetnih obrta. Čak 63 tvrtke registrirane su za prijevoz i zaštitu novca. Za poslove privatne zaštite evidentirano je 23,1 tisuća osoba. Od toga 20,6 tisuća licenciranih zaštitara, 1,4 tisuće licenciranih čuvara i 1,1 tisuća licenciranih zaštitara tehničara.

Ukratko

Potrošačka tehnička zaštita
Preko velikih trgovačkih lanaca sa zapada je u Hrvatsku došla i jeftina potrošačka tehnička zaštita. Za nekoliko stotina kuna danas je moguće u trgovačkim centrima kupiti kamere, senzore i svu potrebnu infrastrukturu. Pojedine zaštitarske tvrtke, poput Sole Commerca, specijalizirale su se za taj segment tehničke zaštite.

Trećina prihoda
Direktor Sole Commerca Emil Solenički kaže da njegova tvrtka drži pet posto domaćeg tržišta tehničke zaštite. Solenički očekuje da će se u idućem razdoblju sve veći dio njihovih prihoda, 35 posto, ostvarivati na tržištu potrošačke zaštite.

Pad potražnje
“Satelitsko praćenje i lociranje vozila služi za smanjenje i kontrolu troškova voznog parka. Stoga kad se steže remen sve više tvrtki ugrađuje takve sustave ponajprije za kontrolu goriva i korištenja vozila. Kod alarmnih sustava i sustava kontrole pristupa nema bitnih tehnoloških promjena, ali ima pada potražnje i smanjenja projekta”, kaže Patrik Polimac iz Uprave tvrtke Kolnoa.

Profesionalna oprema
Robert Pažitka iz Pro alarma pojašnjava da se sustavi kupljeni u trgovačkim centrima ne mogu spojiti na dojavne centre. “Možemo reći da onaj tko kupi takav sustav potom kupuje profesionalnu opremu”, zaključuje Pažitka.




Autor: Darko Bičak
07. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close