Malo je poznato da je Hrvatskoj registrirano više od 370 tisuća komada raznog oružja. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je broj ilegalnog oružja još gotovo dva puta toliki. Nedavna pljačka Raiffeisen banke prilikom, koje je smrtno stradao policajac osim pritiska javnosti za oštrijim kažnjavanjem, rezultirala je još jednim efektom tipičnim za takve situacije. Naime, u javnosti se počelo propitkivati je li zakon o posjedovanju oružja, koji je star samo dvije godine, dovoljno oštar. Iako prosječan protivnik posjedovanja oružja pri tome ne vodi računa da je ubojstvo policajca izvedeno ilegalnim automatskim oružjem, u ovakvim trenucima politički motivi mogu dovesti do novih restrikcija.

Simuliraje ubijanja
Još grozniji zločin pogodio je nedavo Njemačku, na čijem je zakonu o oružju, inače prilično restriktivnom, utemeljen i onaj hrvatski. Posljedice pokolja u Winnendenu, u kojemu je poludjeli mladić Tim Kretschmer ubio 15 ljudi, među njima i hrvatskog državljanina Denisa Puljića dovele su do pomalo radikalne političke akcije. Njemačka Vlada odlučila je dodatno postrožiti zakon o oružju, a u sklopu njega zabranit će i igre kao što su paintball i laserdome, budući da one “simuliraju ubijanje”. Ipak, u promjenama zakona o oružju će se dodatno postrožiti kazne za posjedovanje ilegalnog oružja i bolje nadzirati oružje u posjedu privatnih osoba. “Dogovorili smo se oko razumnih promjena koje će značiti više sigurnosti”, rekao je za Neue Osnabrücker Zeitung zamjenik predsjednika parlamentarnog kluba vodeće CDU Wolfgang Bosbach. U Hrvatskoj je posebno zanimljivom doživljena zabrana paintballa, igre u kojoj igrači jedni druge gađaju kuglicama punjenim bojom i laserdomea, igre u kojoj se puca pištoljima koji imitiraju infracrvenu svjetlost. Prekršitelji tog zakona u Njemačkoj mogu ubuduće očekivati kaznu od 5000 eura. “Ne vjerujem da će to biti primjenjivo u Hrvatskoj”, kaže Marin Rinčić, vlasnik teambuilding agencije Rina. “Osoba koja se rekreira na paintballu sigurno je zadnja koja bi primjenila vatreno oružje. Naime, svi oni znaju kako boli i obična kuglica s bojom” kaže Rinčić. Kako policija ne komentira zakone nego ih provodi, za mišljenje o strogoći zakona o oružju obratili smo se samim policajcima.

Ekstremne mjere
“Dosta je akcija u kojima se država mekano postavljala prema vlasnicima ilegalnog oružja” kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. Kaže da osobno smatra kako građanima ne treba ni ono legalno oružje, a kamoli ilegalno. “Nije dovoljno novčano odgovarati ako kod kuće imate pušku. Nije vrijeme za pretjerano ‘demokratsko’ postavljanje oko ovog problema. Ne treba ići u ekstreme, ali trebamo stroži zakon oko posjedovanje ilegalnog oružja” zaključuje Jagić.

Ilegalno oružje

Jalove akcije države
Deset godina hrvatski je MUP provodio akciju “Zbogom, oružje”. No to nije ispraznilo arsenal građana, koji se procjenjuje na nevjerojatnih pola milijuna komada ilegalnog oružja svih vrsta. Tijekom akcije svatko tko se htio riješiti oružja mogao je to učiniti bez ikakvih sankcija, čak uz novčanu naknadu. No, građani su u deset godina predali tek 34 tisuće komada automatskog i poluautomatskog oružja, 6700 kilograma eksploziva i oko 4,5 milijuna metaka.