U ovo doba globalne krize i velikih bonusa, sve se više postavlja pitanje koliko vrhunski menadžeri rade za kompaniju, a koliko za sebe. Filozofija Kyosei, koju je osmislio Ryuzaburo Kaku, menadžerima daje odgovore kako se može raditi i zarađivati tako da svima bude dobro. Kyosei znači raditi zajedno za dobro svih i postala je temeljnom idejom vodiljom korporativnih principa kompanija.

Poslovanje
Kyosei predstavlja dostizanje korporativnog rasta i razvoja uz aktivno pridonošenje blagostanju ljudi širom svijeta. Lideri globalnih kompanija imaju veliku odgovornost odgovoriti na takve probleme, ako njihove kompanije i u budućnosti žele poslovati širom svijeta. Bit Kyoseija vrlo je jednostavna – prije svega moraš izbalansirati sebe da bi mogao širiti balans i među drugima. Preneseno na korporativni jezik, tvrtka mora prije svega postići internu stabilnost, a tek nakon uspostave interne stabilnosti kompanije trebaju prijeći na uspostavu različitih nivoa eksterne stabilnosti. Korporativni Kyosei proteže se na pet nivoa. Na prvom nivou nalaze se kompanije koje razmišljaju kratkoročno. Njihov doprinos društvu je samo proizvodnja proizvoda i zapošljavanje lokalne radne snage. Njihova orijentiranost samo na profit dovodi do eksploatacije radnika. Menadžeri takvih kompanija spremni su na otpuštanje, ali nisu spremni smanjiti svoje naknade i plaće. Na drugom nivou nalaze se tvrtke u kojima menadžeri i zaposlenici aktivno surađuju. No na ovom nivou tvrtke su toliko zaokupirane svojim unutarnjim problemima da zanemaruju okolinu. Na trećem nivou tvrtke aktivno surađuju sa eksternim grupama, kao što su kupci, dobavljači i konkurencija. Razvija se lojalnost kupca, s dobavljačima se razvija dugoročni odnos, sa konkurencijom se ulazi u razne oblike partnerstva… Tvrtke na ovom nivou shvaćaju da suradnjom postižu više nego konkurentnošću koja uništava protivnike.

Rješavanje problema
Na četvrtom nivou tvtke prelaze sa riješavanja lokalnih problema na probleme globalnog nivoa. Npr. tvrtka može smanjiti trgovinske sukobe uspostavljajući proizvodnju u onoj zemlji sa kojom matična zemlja ima najveći trgovinski suficit, ili može osnovati istraživačke odjele u siromašnijim zemljama. Na petom nivou, nakon uspostavljene globalne mreže kyosei partnera, tvrtka koristi svoj utjecaj da bi primorala vlade država na rješavanje globalnih i lokalnih problema.

Ratka Jurković, direktorica tvrtke Svan Consulting, magistrirala na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju u Bergenu te Sveučilištu Oxford.

Zakonik

Po uzoru na trgovački zakonik
Kyosei je nastao po uzoru na stari trgovački zakonik iz 17. stoljeća, kojega je sastavio trgovac Suminokura i konfucijanski učitelj Fujiwara. U 16 i 17. stoljeću Japan je bio jedna od vodećih trgovačkih sila. Zakonik je propisivao načine pravednog trgovanja i poštovanja s drugim kulturama. Kao predsjednik globalne kompanije, Kaku je shvatio da makroekonomski problemi, kao što je trgovinski deficit, dovode do problema kao što su ratovi, migracije i siromaštvo.