EN DE

Najrazvijeniji se obvezali na odlučnu borbu protiv krize

Autor: Ivan Delaš
06. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Lideri industrijski najjačih zemalja investiranjem u međunarodne financijske institucije vode čovječanstvo prema Milenijskim ciljevima

Iako sam naziv G20 implicira dvadeset država članica ovogodišnjem sastanku su, na poziv britanskog premijera Gordona Browna, nazočili i delegati zemalja van elitnog kluba poput Španjolske i Nizozemske.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Skupila se cijela svita. Jer, ipak se Obama po prvi put kao predsjendik ukazao van teritorija Sjedinjenih Država. Prvo je svratio helikopterom na čaj do Buckinghamske palače, a onda u društvu kolega državnika uživao u delicijama Golog kuhara, satkanih od najjeftinijih mogućih sastojaka sa akcijskih prodaja. Zbog mjera štednje u kuhinji se zato, suprotno očekivanjima medija koji su najavljivali val prosvjednika, skupila tek šačica anarhista i antiglobalista u okrugu londonskog Citya. Ili je malen broj okupljenih posljedica ipak iskusne britanske policije koja se kalila na nogometnim huliganima te apatije zbog uvjerenja da su ključne odluke već unaprijed donesene. Summit je prošao, više nije ni bitno. Novac je, dakle, raspoređen upravo onim financijskim institucijama, fondovima i razvojnim bankama, trgovinskim organizacijama koje su trn u oku kritičarima globalizacije, a stalo se na rep i protekcionizmu. Ideje državne deregulacije i slobodne trgovine su tako na sastanku “kriznog štaba” dobile definitivnu potvrdu, ali se odlučilo stati na kraj neodgovornim menadžerima, špekulantima te crnoj i sivoj ekonomiji. I udijeliti koji novčić više nerazvijenima i onima s poteškoćama u razvoju. Sukladno Milenijskim ciljevima čovječanstvo će, dakle, zahvaljujući liderima G20+ i dalje uspijevati, kao i Jamie Oliver, servirati na obiteljskom ručku delicije od toliko jeftinih sastojaka da vuk bude sit, a ovca cijela.

Iako sam naziv G20 implicira dvadeset država članica ovogodišnjem sastanku su, na poziv britanskog premijera Gordona Browna, nazočili i delegati zemalja van elitnog kluba poput Španjolske i Nizozemske.

Skupila se cijela svita. Jer, ipak se Obama po prvi put kao predsjendik ukazao van teritorija Sjedinjenih Država. Prvo je svratio helikopterom na čaj do Buckinghamske palače, a onda u društvu kolega državnika uživao u delicijama Golog kuhara, satkanih od najjeftinijih mogućih sastojaka sa akcijskih prodaja. Zbog mjera štednje u kuhinji se zato, suprotno očekivanjima medija koji su najavljivali val prosvjednika, skupila tek šačica anarhista i antiglobalista u okrugu londonskog Citya. Ili je malen broj okupljenih posljedica ipak iskusne britanske policije koja se kalila na nogometnim huliganima te apatije zbog uvjerenja da su ključne odluke već unaprijed donesene. Summit je prošao, više nije ni bitno. Novac je, dakle, raspoređen upravo onim financijskim institucijama, fondovima i razvojnim bankama, trgovinskim organizacijama koje su trn u oku kritičarima globalizacije, a stalo se na rep i protekcionizmu. Ideje državne deregulacije i slobodne trgovine su tako na sastanku “kriznog štaba” dobile definitivnu potvrdu, ali se odlučilo stati na kraj neodgovornim menadžerima, špekulantima te crnoj i sivoj ekonomiji. I udijeliti koji novčić više nerazvijenima i onima s poteškoćama u razvoju. Sukladno Milenijskim ciljevima čovječanstvo će, dakle, zahvaljujući liderima G20+ i dalje uspijevati, kao i Jamie Oliver, servirati na obiteljskom ručku delicije od toliko jeftinih sastojaka da vuk bude sit, a ovca cijela.

Činjenice

80 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda otpada na ekonomije zemalja članica G20

4 tisuće antiglobalistički nastrojenih prosvjednika izašlo je na ulice londonskog Citya i Trafalgar Squarea, što je daleko manje očekivanog

250 milijardi dolara iznosi svota koju su lideri zemalja članica kroz nacionalne agencije i razvojne banke obećali osigurati u naredne dvije godine za unaprijeđenje svjetske trgovine

9 posto iznosi predviđeni pad obujma svjetske razmjene u tekućoj godini, a sve uslijed već poduzetih protekcionističkih mjera i nestašice trgovinskih kredita

2010 godina je godina do koje, prema postignutom sporazumu, niti jedna članica ne smije povisivati trgovinske barijere ili uvoditi mjere restrikcije u smjeru protekcioniozma

100 milijardi dolara namijenjeno je Multilateralnim razvojnim bankama (MDB) za financiranje nerazvijenih

50 milijardi dolara je osigurano za zemlje s niskim dohotkom u kojima ljudi žive u siromaštvu i gdje postoji opasnost od nestašice hrane

63 godine su prošle otkada je u Velikoj Britaniji posljednji put na okupu bilo toliko utjecajnih svjetskih političara i to prilikom prvog formiranja Glavne skupštine Ujedinjenih naroda

750 milijardi dolara iznose, nakon londonskog summita, utrostručena sredstva kojima raspolaže Međunarodni monetarni fond

20 milijuna funti je navodno izdvojeno za organizaciju londonskog summita

2/3 svjetske populacije živi u nekoj od zemalja članica skupine G20, a procjenjuje se i da obujam trgovinske razmjene između članica čini 80 posto svjetske razmjene

Autor: Ivan Delaš
06. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close