Nakon realizacije ovoga projekta energetska karta ovoga dijela Europe više neće biti ista”, rekao je predsjednik Uprave Plinacroa Branko Radošević u utorak u Zagrebu nakon potpisivanja 395 milijuna eura vrijednog ugovora o zajedničkoj realizaciji interkonekcijskog plinovoda s mađarskim operaterom plinskog sustava FGSZ Natural Gas Transmission.

S mađarske strane ugovor su potpisali glavni izvršni direktor FGSZ-a Janos Zsuga te Istvan Keresztesi, direktor operacijskog sustava mađarskog operatora. Interkonekcijski plinovod Slobodnica-Varosfold bit će dovršen krajem 2010. u ukupnoj dužini od 298 kilometara i bit će prvi novi dobavni pravac prirodnog plina izgrađen nakon hrvatskog osamostaljenja. Do sada je dobava prirodnog plina iz Rusije bila moguća samo preko međudržavnog spojnog plinovoda Rogatec-Zagreb koji povezuje plinske sustave Slovačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, a izgrađen je prije 31 godinu. Hrvatski dio novoga plinovoda bit će dug 88 km i sastojat će se od dionica Slobodnica – Beničanci – Donji Miholjac te Donji Miholjac – Dravaszerdahely, dok će s mađarske strane dionica Dravaszerdahely – Bata – Varosfold biti duga 210 kilometara. U gradnju hrvatskog dijela plinovoda Plinacro namjerava uložiti 95 milijuna eura. Plinovod će imati kapacitet dobave 6,5 milijardi kubnih metara plina godišnje s mogućnošću protoka plina u oba smjera. Upravo je ta činjenica o dvosmjernom protoku plina vrlo važna za obje zemlje, ali i za cijelu Europsku uniju, naglasili su Radošević i Zsuga. Hrvatskoj novi interkonekcijski plinovod, uz novi pravac dobave ruskoga plina, omogućuje i veću fleksibilnost plinskoga sustava, pristup mađarskim podzemnim skladištima plina i poslije povezivanje na planirane plinovode Nabucco, Blue Stream i Južni potok koji će plin za Europu dovoditi iz Kaspijskog bazena i Irana. Mađarskoj i EU, s druge pak strane nova plinska interkonekcija omogućuje povezivanje na eventualni LNG-terminal ako dođe do njegove realizacije na jadranskoj obali. Kako je naglasio Janos Zsuga, “svi koji su preživjeli siječanjsku plinsku krizu trebaju drukčije razmišljati o plinskoj industriji”. “Sada nastaje novi plinski svijet i države poput Mađarske i Hrvatske moraju raspolagati sa što više ulaznih točaka dobave plina. Upravo plinska interkonekcija daje mogućnost Mađarskoj da dostigne LNG-terminal, a Hrvatskoj plinovod Nabucco. Siječanjska plinska kriza je dokazala kako je regionalna suradnja u području energetske suradnje prijeko potrebna, a ovaj plinovod će otvoriti i širu suradnju među zemljama regije”, zaključio je Zsuga. Zbog važnosti za energetsku sigurnost EU Bruxelles je projekt uvrstio u strateški važne. Kako navode u Plinacrou, ugovor je nastavak uspješne hrvatsko-mađarske energetske suradnje.