Iako je prije više od pola godine krenuo put sjevera i novi poslovni izazov potražio u Zagorju, u donjostubičkoj Doni trgovini vlasnika Andrije Klarića, šira javnost Joška Zavorea i dalje vodi kao direktora zadarske Maraske.

Velik potencijal
Iz Zadra je otišao nekoliko mjeseci nakon što je kompaniju preuzeo Mirko Grbešić, ostavivši novom vlasniku, kako sam kaže, potpuno uređenu kompaniju, s dvije nove tvornice i svoju veliku ljubav, plantažu sa 100.000 novozasađenih stabala maraske. Razloge odlaska iz Zadra svodi na uobičajeni menadžerski komentar – neslaganje koncepcija u vođenju tvrtke iako za Mirka Grbešića nema loših riječi. Iako s dozom sjete govori o Maraski koju je vratio u život, za svoj je novi poslovni aranžman pun entuzijazma. Zavoreo je svjestan da Dona zbog problematične prošlosti nema bogzna kakav ugled u javnosti, da je se doživljava kao tvrtku koja radi “proizvode za socijalu” i koja posluje na rubu opstanka, ali se čini da ga to uopće ne smeta. “Dona nije velika tvrtka, ali procjenjujem da ima velik potencijal. To je poduzeće koje radi godišnji promet od oko 100 milijuna kuna, što je, primjerice, više od Maraske. U paleti imamo oko 200 proizvoda, a najveći smo hrvatski proizvođač koncentrata dobivenog preradom voća čiji kupci su svi vodeći hrvatski proizvođači sokova. Osim toga radimo sirupe u kojima smo tržišni lider, marmelade i džemove, sve vrste ukiseljenih proizvoda u staklenkama te sokove u brick-pakiranju u čiju smo proizvodnju lani uložili znatna sredstva, što već pokazuje rezultate”, kaže Zavoreo.Upravo u segmentu proizvodnje sokova Zavoreo najavljuje velik poslovni iskorak. Dona je s najvećom izraelskom tvrtkom Prigat potpisala ugovor o licencnoj proizvodnji sokova na bazi izvorne izraelske sirovine koji će u plasman na tržište krenuti u svibnju. “Za nas će to značiti proizvodni miks kojim pokrivamo sve segmente tržišta, i socijalu i imućnije kupce”, kaže Zavoreo, najavivši novo ulaganje u proizvodnu liniju za sokove i osvježavajuće napitke u PET-ambalaži koja se procjenjuje na oko 2,5 milijuna eura i koja će značiti novo zapošljavanje. Zavoreo tvrdi da će se kapital unatoč krizi naći.

Aranžman s Hypom
Dona, naime, ima ponešto osebujan aranžman s Hypo grupom koja je vlasnik proizvodnih pogona u kojima tvrtka radi i za čije korištenje se banci plaća najam. Osim toga poslovanje opterećuju i dugovi banci od 15-ak milijuna eura. Dug je, kaže Zavoreo, potrebno konsolidirati da bi tvrtka pojačala svoju uzlaznu liniju. Možda i zato što je za njim iskustvo od pet teških ratnih godina provedenih na poziciji zamjenika ministra financija, Zavoreo ne iskazuje posebnu zabrinutost zbog krize. Ne negira je, ali je uvjeren da neće naškoditi ambicioznim planovima tvrtke i da će proizvodnja i prodaja u Doni imati uzlazan trend.

Podaci

Vlasnikova teška prošlost
Dok za Andriju Klarića danas Joško Zavoreo kaže da je vrlo posvećen i savjestan vlasnik, Klarićevo ime je do 2004. bilo vezano uz brojne afere iz ere tvrtke Klariko-voće, koju je do stečaja doveo s ocem Jurom Klarićem, uz brojne teške epizode neplaćanja radnika i kooperanata, štrajkove, sudske postupke i pravna nadmudrivanja. Na kraju je Andrija Klarić osnovao Dona trgovinu, preuzeo Donu kao krovni bend i nastavio proizvodnju u unajmljenim pogonima, a tvrtka je s vremenom nestala sa stranica crne kronike, ali i iz javnosti.