EN DE

Birokratsko-političkim preprekama sprečavaju se hrvatske investicije u BiH

Autor: Milan Šutalo
22. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

HGK sugerira hrvatskim kompanijama da nastupaju u konzorciju u natjecanju za gradnju autoceste

Ulaganja hrvatskih kompanija u Bosnu i Hercegovinu stagniraju još od 2001. godine, kaže voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Mostaru Zulfo Robović za Poslovni dnevnik.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Različiti uvjeti
Objašnjavajući činjenicu da su u prošloj godini slovenske kompanije u ovu zemlju investirale dvostruko više (183 milijuna eura) od tvrtki iz Hrvatske, Robović tvrdi da je na smanjenje interesa utjecalo otvaranje tržišta Srbije, Crne Gore i Kosova. Istovremeno je ulazak hrvatskoga kapitala obeshrabrivan birokratsko političkim zaprekama, dodaje naš sugovornik navodeći primjer konzorcija Ine i Mola koji je dokapitalizirao Energopetrol i već duže od godinu dana od općinskih vlasti čeka izdavanje građevinskih dozvola i urbanističkih suglasnosti kako bi počeo investirati u modernizaciju benzinskih pumpi. “Kod određenih političkih krugova u BiH primjećuje se i tendencija selektivnog pristupa prema inozemnim ulagačima ovisno o zemlji porijekla kapitala”, kaže Robović. Kao razlog slabljenja interesa za investiranje u BiH navodi i različite uvjete poslovanja. Tako su, primjerice, u jednom dijelu zemlje – Federaciji BiH – izdvajanja iz bruto plaća po zaposlenom 69 posto, dok je porez na dobit 30 posto. U Republici Srpskoj su pak izdvajanja iz bruto plaća znatno manja (52 posto), a manji je i porez na dobit (10 posto). Robović navodi kako je hrvatski kapital BiH donosio samo korist. “Samo u Sarajevu, zahvaljujući investicijama iz Hrvatske, radi 4000 ljudi, a u cijeloj BiH više od 30.000”, kaže naš sugovornik. Ističe kako je potrebno intenzivirati ulaganja iz Hrvatske u BiH, o čemu je ovih dana pisao i predsjedniku HGK Nadanu Vidoševiću i hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću.

Ulaganja hrvatskih kompanija u Bosnu i Hercegovinu stagniraju još od 2001. godine, kaže voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Mostaru Zulfo Robović za Poslovni dnevnik.

Različiti uvjeti
Objašnjavajući činjenicu da su u prošloj godini slovenske kompanije u ovu zemlju investirale dvostruko više (183 milijuna eura) od tvrtki iz Hrvatske, Robović tvrdi da je na smanjenje interesa utjecalo otvaranje tržišta Srbije, Crne Gore i Kosova. Istovremeno je ulazak hrvatskoga kapitala obeshrabrivan birokratsko političkim zaprekama, dodaje naš sugovornik navodeći primjer konzorcija Ine i Mola koji je dokapitalizirao Energopetrol i već duže od godinu dana od općinskih vlasti čeka izdavanje građevinskih dozvola i urbanističkih suglasnosti kako bi počeo investirati u modernizaciju benzinskih pumpi. “Kod određenih političkih krugova u BiH primjećuje se i tendencija selektivnog pristupa prema inozemnim ulagačima ovisno o zemlji porijekla kapitala”, kaže Robović. Kao razlog slabljenja interesa za investiranje u BiH navodi i različite uvjete poslovanja. Tako su, primjerice, u jednom dijelu zemlje – Federaciji BiH – izdvajanja iz bruto plaća po zaposlenom 69 posto, dok je porez na dobit 30 posto. U Republici Srpskoj su pak izdvajanja iz bruto plaća znatno manja (52 posto), a manji je i porez na dobit (10 posto). Robović navodi kako je hrvatski kapital BiH donosio samo korist. “Samo u Sarajevu, zahvaljujući investicijama iz Hrvatske, radi 4000 ljudi, a u cijeloj BiH više od 30.000”, kaže naš sugovornik. Ističe kako je potrebno intenzivirati ulaganja iz Hrvatske u BiH, o čemu je ovih dana pisao i predsjedniku HGK Nadanu Vidoševiću i hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću.

Lobiranje za posao
“HGK sugerira hrvatskim građevinskim kompanijama nastup u konzorciju u natjecanju za dobivanje posla na gradnju južne dionice autoceste na koridoru Vc, koja bi trebala početi već na proljeće, ali i zajednički nastup s građevinskom operativom iz BiH. Podsjeća kako su korištenjem tog modela, koji je predložila HGK, hrvatske kompanije Končar, Konstruktor inženjering, Dalekovod i Energokontrol dobili od HBOR-a kredit od 27 milijuna eura i pobijedili na natječaju za gradnju HE Mostarsko Blato, termoelektrane Kongora i vjetroelektrana. Predlaže i suradnju s tvrtkama iz BiH u dobivanju poslova u arapskim zemljama.

Činjenice

Hrvatski investitori
Kompanije iz Hrvatske do sada su u BiH investirale 390 milijuna eura, 5,5 puta više od investicija tvrtki iz BiH u Hrvatsku, koje su uložile 60 milijuna eura.

Mepas predvodnik
Riječ je o ulaganjima uglavnom kompanija iz Hercegovine, među kojima je najveći širokobriješki Mepas, koji je kupio Saponiu, Koestlin, Brodomerkur i Marasku.

Izvoz iz BiH
BiH je povećala izvoz u Hrvatsku sa 63 na 700 milijuna dolara, odnosno za 1200 posto.

Autor: Milan Šutalo
22. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close