Globalno tržište postalo je složenije nego ikada – rastom azijskog gospodarstva više se ni oglašavanjem ne može ostati konkurentan na zasićenom tržištu koje je skratilo životni vijek porizvoda te povećalo zahtjevnost kupaca i usavršilo tehnologiju. Marketing više nije jednako sposoban predvidjeti ponašanje tržišta te izazov za tvrtku nije više u načinu “kako” nešto proizvesti već znati odrediti “što” proizvoditi.
Znanje je preduvjet inovacije, kulture i racionane, ekološki orijentirane proizvodnje. Dizajn je jedan od preduvjeta stvaranja suvremenih proizvoda i usluga s identitetom. Kao zemlja kojoj je dugoročno održivi turizam jedan od najznačajnijih resursa, Hrvatska također mora neprestano usavršavati i osuvremenjIvati svoj identitet, koristeći tradiciju i kulturu kao elemente stvaranja inovativnih proizvoda i usluga.
Ekonomski lideri budućnosti neće neophodno biti rastući giganti poput Indije i Kine. Zasigurno to neće biti zemlje koje od sebe stvaraju centre jeftine proizvodnje i bazičnih poslovnih procesa.
Kreativnost
Prednjačit će one zemlje koje budu mogle privući kreativnu radnu snagua, imajući za rezultat nove generacije orginalnih proizvoda i konkurentne poslovne procese, teza je Business Reviewa, koji izdaje jedno od najprestižnijih svjetskih sveučilišta, bostonskog Harvarda. Istodobno je i američki Business Week u svojem članku Postani kreativan (kolovoz, 2005; Bruce Nussbaum) najavio novi smjer aktivnosti američkih kompanija koja je označena kao prijelaz iz ekonomije znanja u kreativnu ekonomiju. To znači da su novi modeli inovacije usmjereni na otkrivanje kulture potrošača i kreiranje iskustava vezanih uz proizvode i usluge što pretpostavlja preoblikovanje čitavih kategorija brendova te uspostavljanje novih vrijednosti i organizacijskih principa. Strategija dizajna na mikro i makrorazini unapređuje učinkovitost uporabe dizajna, no upravo je strateška uporaba dizajna najviša razina njegove uporabe. Upravo je to razlog što je i hrvatska Vlada odlučila izraditi studiju o uporabi dizajna u u pospješenju domaćeg gospodarstva naručivši je od Hrvatskog dizajn centra – HDC.
Studija Dizajn – sinergija inovativnosti i znanja predstavljena je ovog tjedna u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje je uz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i rada nositelj projekta.
Prema zaključku HDC-a u hrvatskom društvu nije razvijena kultura dizajna koja proizlazi iz njegova kontinuirana korištenja u privatnom i javnom sektoru. Jedna od prepreka tome je percepcija dizajna kao dekoracije proizvoda i neuključivanje dizajna tijekom tranzicije u procese razvoja, upravljanja, proizvodnje i komunikacije.
Hrvatskim poduzetnicima općenito, stoji u studiji, nedostaje znanje o učinkovitoj uporabi dizajna, integraciji dizajna u poslovanje te kriterij vrednovanja dobrog dizajna putem certifikata za vrhunsku kvalitetu i inovaciju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu