EN DE

Banke zbog krize izgubile 732 milijarde USD

Autor: Tomislav Pili
06. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ukupan iznos dokapitalizacija viši je od gubitaka jer je u banke ubrizgano 789 milijardi dolara ili 60 milijardi više nego što iznose gubici

Kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita, koja je započela u Sjedinjenim Državama u ljeto 2007. i snažno pogodila američko financijsko tržište, uzrokovala je od tada pa do prosinca lani gubitke od 732 milijarde dolara više od stotinu najvećih svjetskih banaka i tvrtki iz financijskog sektora. Prema podacima Bloomberga, taj iznos konkretno predstavlja kreditne gubitke ili smanjenje kreditne imovine, koja ne ulazi u kategoriju drugorazrednih kreditnih plasmana kao i zaduženja uzeta na tzv. leverage kreditne obveze. Zbog povećanja nestabilnosti otplate stambenih kredita gubici uključuju i povećanje provizija za loše zajmove.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Wachovijini gubici
Međutim, u istom tom razdoblju banke su snažno povećale svoj kapital kako bi se uspjele othrvati valu propasti tržišta hipotekarnih zajmova. Nakon što je kriza na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita ozbiljno uzdrmala svjetsko financijsko tržište, središnja američka banka (Fed) pokušala je u koordinaciji s Europskom središnjom bankom (ECB) te središnjim bankama Velike Britanije (BoE), Švicarske (SNB) i Kanade (BoC) ublažiti povećane kratkoročne pritiske plasiranjem gotovine u poslovne banke uz pomoć aukcija i valutnih zajmova. Tako je ukupan iznos dokapitalizacije banaka veći od gubitaka jer je u banke ubrizgano gotovo 789 milijardi dolara ili 60 milijardi dolara više nego što iznose gubici. Prvo mjesto na listi stotinu svjetskih gubitnika uvjerljivo je zauzela Wachovia, američka financijska tvrtka koja pruža širok spektar bankarskih i financijskih usluga. Njezin gubitak dostigao je 96,5 milijardi dolara, a s druge strane menadžment tvrtke nije uspio povećati kapital za više od 11 milijardi dolara.

Kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita, koja je započela u Sjedinjenim Državama u ljeto 2007. i snažno pogodila američko financijsko tržište, uzrokovala je od tada pa do prosinca lani gubitke od 732 milijarde dolara više od stotinu najvećih svjetskih banaka i tvrtki iz financijskog sektora. Prema podacima Bloomberga, taj iznos konkretno predstavlja kreditne gubitke ili smanjenje kreditne imovine, koja ne ulazi u kategoriju drugorazrednih kreditnih plasmana kao i zaduženja uzeta na tzv. leverage kreditne obveze. Zbog povećanja nestabilnosti otplate stambenih kredita gubici uključuju i povećanje provizija za loše zajmove.

Wachovijini gubici
Međutim, u istom tom razdoblju banke su snažno povećale svoj kapital kako bi se uspjele othrvati valu propasti tržišta hipotekarnih zajmova. Nakon što je kriza na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita ozbiljno uzdrmala svjetsko financijsko tržište, središnja američka banka (Fed) pokušala je u koordinaciji s Europskom središnjom bankom (ECB) te središnjim bankama Velike Britanije (BoE), Švicarske (SNB) i Kanade (BoC) ublažiti povećane kratkoročne pritiske plasiranjem gotovine u poslovne banke uz pomoć aukcija i valutnih zajmova. Tako je ukupan iznos dokapitalizacije banaka veći od gubitaka jer je u banke ubrizgano gotovo 789 milijardi dolara ili 60 milijardi dolara više nego što iznose gubici. Prvo mjesto na listi stotinu svjetskih gubitnika uvjerljivo je zauzela Wachovia, američka financijska tvrtka koja pruža širok spektar bankarskih i financijskih usluga. Njezin gubitak dostigao je 96,5 milijardi dolara, a s druge strane menadžment tvrtke nije uspio povećati kapital za više od 11 milijardi dolara.

Citigroupov uspjeh
No novi većinski vlasnik Wachovije, kalifornijski Wells Fargo, četvrta najveća banka u Sjedinjenim Državama po aktivi te s najboljim kreditnim rejtingom, prošla je puno bolje od svoje nove akvizicije, izgubivši 14,6 milijardi dolara uz povećanje kapitala u iznosu od 41,8 milijardi dolara. Na drugom je mjestu Citigroup s gubitkom od 67,2 milijarde, ali i dokapitalizacijom od 113,5 milijardi dolara. Zanimljivo je da je Citigroup, istodobno kad i Wells Fargo, također bio zainteresiran za kupnju bankarskog sektora Wachovije. Od ostalih renomiranih banaka koje nisu uspjele pokriti gubitke dodatnom kapitalizacijom prednjače Merrill Lynch (gubitak 56, kapitalizacija 29,9 milijardi), UBS (48,6-31,7 milijardi), HSBC (33,1-4,9 milijardi) i Lehman Brothers s više od 16 milijardi dolara gubitka uz kapitalizaciju od 13,9 milijardi. Europske banke u manjoj su mjeri bile izložene hipotekarnim zajmovima nego njihovi američki konkurenti, pa stoga predvode skupinu koja je izgubila između 5 i 16 milijardi dolara. Iako gubici RBS-a, Bayern LB-a, Credit Suissea, Deutsche Banka, Fortisa, BNP Paribasa ili Société Généralea prosječno iznose 10,6 milijardi, od navedenih banaka samo su RBS, Fortis i SocGen uspjeli postići veću dokapitalizaciju od gubitka. Azijski financijaši poput Nomure, Bank of China, Mitsubishi UFJ-a ili Sumitomo Mitsuia najmanje su bile involvirane u hipotekarne kredite, pa njihovi gubici prosječno iznose 2,7 milijardi dolara, a sve su uspjele osigurati veću dokapitalizaciju od gubitka. Ipak, očito je da u eksploziji hipotekarnih kredita posljednjih godina po izuzetno povoljnim uvjetima za korisnike čak i upitne kreditne sposobnosti nitko nije ostao neokrznut. Iako će se financijski sektor vjerojatno brzo uspjeti oporaviti, pitanje je kada će se to dogoditi tamo gdje je i kriza i započela – na američkom tržištu nekretnina. Smjernice američkoga Kongresa još iz daleke 1949. o pravu svakog Amerikanca na pristojan dom morat će stoga pričekati.

izdvojeno

Obama zatražio potporu Kongresa
Novoizabrani američki predsjednik Barack Obama sastao se s demokratima i republikancima kako bi osigurao podršku za svoj plan jačanja posrnula gospodarstva. Predloženi paket poticaja donio bi smanjenje poreza pojedincima i tvrtkama u vrijednosti od gotovo 300 milijardi dolara.

Inflacija u eurozoni 1,6 posto
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu je pala na 1,6 posto, sa 2,1 posto u studenom. To je više nego što se očekivalo jer su procjene obično navodile 1,8 posto kao donju granicu.

Autor: Tomislav Pili
06. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close