EN DE

Osnivanjem zajedničke tvrtke autoklaster se bori protiv krize

Autor: Darko Bičak
04. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Tvrtke nastoje preko unutarnjih rezervi i preraspodjelom posla ublažiti krizu. Za sada su narudžbe smanjene za 20 do 30% što nije katastrofalno, kažu u klasteru

Hrvatski automobilski klaster za početak iduće godine planira osamostaljivanje od Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te nastavak djelovanja kao samostalna tvrtka. Menadžer poslovno interesnog udruženja Branko Mihalić najavio je u četvrtak na prezentaciji u Zagrebu proširenje klastera koji sada broji 24 tvrtke. Hrvatski automobilski klaster (HAMK) pri Nacionalnom centru za klastere HUP-a započeo je s aktivnostima u prosincu 2006. godine. Tvrtke zapošljavaju oko 2000 radnika, a ukupni prihod članica klastera u 2007. iznosio je oko 750 milijuna kuna, ističe Mihalić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Duboka kriza
Neki od kupaca su i poznate tvrtke svjetske automobilske industrije poput BMW-a, Bentleya, Ferrarija, Mercedesa, Renaulta, Peugeota i grupe Volkswagen. Kako je globalna ekonomska kriza osim banaka najjače pogodila upravo autoindustriju, Mihalić se osvrnuo i na njezine učinke u Hrvatskoj, procijenivši da u našoj zemlji ona nema katastrofalne razmjere, barem za sada. “Kriza se osjeća. Činjenica je da je duboka i neizvjesno je koliko će trajati. U nekim tvrtkama, kao što su AD Plastik, Eloda, Lipik glas i Munja, bilježi se smanjenje narudžbi, u nekima se razmišlja o smanjenju broja radnika. Tvrtke nastoje pronaći unutarnje rezerve i preraspodjelom posla pokušati ublažiti krizu. Za sada je riječ o smanjenju narudžbi za 20-30 posto što još nije katastrofalno”, kazao je Branko Mihalić. Direktor zagrebačke Munje Ivan Miloloža kazao je da je njegova tvrtka prve znakove krize počela osjećati još u ožujku kada su neki partneri počeli odugovlačiti s potpisivanjem novih ugovora. “Tijekom kolovoza i rujna došlo je do masovnog otkazivanja ugovora od partnera u Italiji, Rusiji i Ukrajini. Ukupno je otkazano ugovora u vrijednosti 2,5 milijuna eura. Već sada procjenjujemo da će nam poslovni rezultati biti oko 35 posto lošiji nego lani”, kazao je Miloloža. Kako je Munja provela restrukturiranje do 2005. godine te modernizirala proizvodnju investicijom od 7,6 milijuna eura što joj je omogućivalo dobivanje triju međunarodnih standarda, objašnjava Miloloža, barem za sada neće doći do otpuštanja radnika, no ne isključuje druge mjere štednje poput smanjenja plaća.

Hrvatski automobilski klaster za početak iduće godine planira osamostaljivanje od Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te nastavak djelovanja kao samostalna tvrtka. Menadžer poslovno interesnog udruženja Branko Mihalić najavio je u četvrtak na prezentaciji u Zagrebu proširenje klastera koji sada broji 24 tvrtke. Hrvatski automobilski klaster (HAMK) pri Nacionalnom centru za klastere HUP-a započeo je s aktivnostima u prosincu 2006. godine. Tvrtke zapošljavaju oko 2000 radnika, a ukupni prihod članica klastera u 2007. iznosio je oko 750 milijuna kuna, ističe Mihalić.

Duboka kriza
Neki od kupaca su i poznate tvrtke svjetske automobilske industrije poput BMW-a, Bentleya, Ferrarija, Mercedesa, Renaulta, Peugeota i grupe Volkswagen. Kako je globalna ekonomska kriza osim banaka najjače pogodila upravo autoindustriju, Mihalić se osvrnuo i na njezine učinke u Hrvatskoj, procijenivši da u našoj zemlji ona nema katastrofalne razmjere, barem za sada. “Kriza se osjeća. Činjenica je da je duboka i neizvjesno je koliko će trajati. U nekim tvrtkama, kao što su AD Plastik, Eloda, Lipik glas i Munja, bilježi se smanjenje narudžbi, u nekima se razmišlja o smanjenju broja radnika. Tvrtke nastoje pronaći unutarnje rezerve i preraspodjelom posla pokušati ublažiti krizu. Za sada je riječ o smanjenju narudžbi za 20-30 posto što još nije katastrofalno”, kazao je Branko Mihalić. Direktor zagrebačke Munje Ivan Miloloža kazao je da je njegova tvrtka prve znakove krize počela osjećati još u ožujku kada su neki partneri počeli odugovlačiti s potpisivanjem novih ugovora. “Tijekom kolovoza i rujna došlo je do masovnog otkazivanja ugovora od partnera u Italiji, Rusiji i Ukrajini. Ukupno je otkazano ugovora u vrijednosti 2,5 milijuna eura. Već sada procjenjujemo da će nam poslovni rezultati biti oko 35 posto lošiji nego lani”, kazao je Miloloža. Kako je Munja provela restrukturiranje do 2005. godine te modernizirala proizvodnju investicijom od 7,6 milijuna eura što joj je omogućivalo dobivanje triju međunarodnih standarda, objašnjava Miloloža, barem za sada neće doći do otpuštanja radnika, no ne isključuje druge mjere štednje poput smanjenja plaća.




Završna faza
Proizvodi Lipik Glasa ugrađuju se u najluksuznije automobile današnjice poput Ferrarija i Bentleya, a Branko Mihalić pojašnjava da osim stakla ima prostora i za neke druge vezane proizvode. Naime, kaže Mihalić, Lipik Glas je za sobom povukla niz tvrtki iz Hrvatske koje rade sitnije dijelove vezane uglavnom za i oko stakla. Prvi čovjek Hrvatskog automobilskog klastera pojašnjava kako je sreća što je hrvatska industrija auto dijelova mala, pa hrvatsko gospodarstvo ne osjeća tako velike posljedice kao tržišta na kojima autoindustrija ima dominantnu ulogu. Mihalić je podsjetio da je klaster prije dvije godine započeo suradnju sa Zastavom iz Kragujevca, a pošto je tu tvrtku preuzeo Fiat, kreće se u razgovore izravno s talijanskom tvrtkom. Naime, Fiat je, iako baziran u Srbiji, zainteresiran za širenje proizvodnje u regiji. U HAMK-u se također nadaju suradnji s jednim od najvećih svjetskih dobavljača autodijelova, austrijskom tvrtkom Magna. Riječ je o austrijskom automobilskom poslovno interesnom udruženju koje je preraslo u trgovačko društvo. “Dat ćemo sve od sebe kako bismo pokušali dovesti jednu takvu tvrtku da investira u Hrvatsku. Prije dvije godine bilo je pregovora, u koje osobno nisam bio uključen, da bi Magna u Hrvatskoj, vjerojatno u Zagorju, otvorila svoju tvornicu koja bi zapošljavala 1000 do 2000 radnika. Projekt nije ušao u završnu fazu jer je procijenjeno da na tom području nema dovoljno kvalificiranih radnika za takvu industriju, što osobno smatram da nije točno”, kazao je Mihalić. Početkom iduće godine planiraju i proširenje klastera novim članicama, priključivanje dva manja regionalna klastera (zadarski i istarski) te priključivanje najznačajnijih domaćih tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija. Radi se o dvadesetak tvrtki među kojima su i najveće i najznačajnije domaće tvrtke iz tog sektora koje za sada nisu formalno uključene u klaster, između ostalih i AD Plastik. Uključujući i te tvrtke hrvatska autoindustrija broji ukupno 5000 radnika i ostvaruje 2,8 milijardi kuna godišnjeg prihoda. Dionica kompanije AD Plastik u četvrtak je nakon što je više puta bila u minusu i po nekoliko posto, skočila 3,7 posto na 40 kuna uz 168,7 tisuća kuna prometa.

Autor: Darko Bičak
04. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close