BRUXELLES – Nizozemska želi uvođenje dosada najstrožih sigurnosnih klauzula za pristupne pregovore s državama zapadnog Balkana, a u potpunosti se protivi ulasku Ukrajine i Moldavije u članstvo Europske unije, piše EUobserver. Nizozemski je parlament jučer održao raspravu o daljnjem širenju Unije u svjetlu rastuće zabrinutosti zbog širenja u toj zemlji.

Sigurnosne klauzule
Haag, za razliku od Pariza, nije još javno okrivio proširenje kao razlog za odbacivanje Europskog ustava na referendumima održanim u tim zemljama prošle godine. Ipak, nizozemskii politički krugovi vrlo su zabrinuti da ne iritiraju svoje javno mnijenje srljajući s velikim projektima EU, pa je tako širenje EU postalo jedno od pitanja gdje Nizozemci žele zastoj. U svom pismu koje je poslao parlamentu uoči rasprave ministar vanjskih poslova Bernard Bot predložio je uvođenje najstrožih mogućih sigurnosnih klauzula za zemlje zapadnog Balkana koje imaju ambiciju postati punopravnim članicama. Države poput Bosne i Hercegovine i Albanije trebale bi dobiti status zemlje kandidatkinje samo ako su u potpunosti provele Sporazum o Stabilizaciji i Pridruživanju (SSP), koji je prvi korak prema eventualnom članstvu, kaže se u pismu. “Na taj bi se način izbjeglo da neka od navedenih zemalja prerano zatraži članstvo”, piše ministar Bot. Nizozemci žele da se za “vrijeme cijeloga pregovaračkog procesa može postaviti pitanje o političkim kriterijima”. Sličnu je inicijativu već predložila i Francuska za pregovore s Turskom, a neki promatrači smatraju kako je to mehanizam da se pristupni pregovori o tehničkim pitanjima zaustave u bilo koje vrijeme zbog “političkih razloga”. Bot također želi da Europska komisija otvori neka teška pregovaračka poglavlja poput onih o pravosuđu i unutarnjim poslovima u ranoj fazi pregovaračkog procesa kako bi se izbjeglo da se o tim važnim područjima odlučuje na brzinu zbog nedostatka vremena. Kada su početkom listopada počeli pregovori s Hrvatskom i Turskom, Komisija je već dala naslutiti kako neće odrađivati najteži dio pregovora u posljednji trenutak. Pouka je izvučena na primjerima Bugarske i Rumunjske, kojima je ulazak u članstvo obećan za 2007., a koje još imaju ozbiljnih problema s korupcijom i pravosuđem.

Protiv partnerstva
Osim toga, nizozemski šef diplomacije zalaže se i za to da Unija u doglednoj budućnosti ne nudi perspektivu članstva drugim zemljama, izuzev Turske, i onima na zapadnom Balkanu kojima je već obećano članstvo. Bot vjeruje kako nizozemski političari nisu usamljeni u svojoj zabrinutosti o daljnjem širenju. Nizozemski državni tajnik za pitanja EU Atzo Nicolai izjavio je prekjučer u intervjuu za list De Volkskrant kako je “bilo dosta širenja” nakon zapadnog Balkana i Turske. Osim toga, založio se i protiv “privilegiranog partnerstva” za zemlje poput Ukrajine i Moldavije jer bi one na to mogle gledati kao na privremene korake, odnosno međufazu prema punopravnom članstvu u Uniji. “Učinit ću sve kako bi se izbjeglo da zemlje poput Ukrajine i Moldavije na kraju postanu punopravne članice zahvaljujući tim privremenim koracima”, istaknuo je Nicolai. Ideju o “privilegiranom partnerstvu” stručnjaci su opisali kao “sve osim institucija”, što konkretno znači da bi države blisko surađivale s Unijom o važnim političkim pitanjima, ali ne bi imale svoje mjesto u institucijama EU. Njemački konzervativci, koji su glavni zagovornici takve ideje, također su to spomenuli kao opciju za zemlje zapadnog Balkana i Tursku. Ministri vanjskih poslova zemalja članica složili su se još u prosincu kako će ove godine održati širu raspravu o Unijinoj strategiji daljnjeg širenja, a očekuje se kako će upravo to pitanje dominirati dnevnim redom na njihovu neformalnom sastanku sljedećeg mjeseca.

(EUobserver)