Vujčić: uvođenje eura dvije, tri godine nakon ulaska u EU

Ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM), što je preduvjet za ulazak u Europsku monetarnu uniju (EMU) i prihvaćanje eura, nosi rizik spekulativnih napada na domaću valutu, jer se preuzima obveza branjenja tečaja u vrlo uskom koridoru, posebice u smislu deprecijacije, i to na razdoblje od najmanje dvije godine, rekao je u petak zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u sklopu 12. Međunarodne ekonomske konferencije HNB-a u Dubrovniku.

ERM dopušta fluktuacija nacionalnih valuta prema euru od najviše 15 posto, a održavanje takve stabilnosti puno je lakše u zemljama s malim i nerazvijenim deviznim tržištima, poput Slovenije, nego primjerice velikim zemljama poput Češke ili Mađarske. One imaju razvijeno devizno tržište, puno velikih igrača na tržištu, i njihovim je središnjim bankama vrlo teško dvije godine održavati stabilnost i ne provocirati pokušaje spekulativnih napada na domaću valutu. Od tranzicijskih zemalja koje su već ušle u EU, u ERM su do sada ušle uglavnom manje zemlje, a jedina veća zemlja je Slovačka. No, dvije godine nakon ulaska, pet makroekonomskih kriterija iz Maastrichta ispunjava samo Slovenija, koja je jučer fiksirala tečaj tolara uz euro te 1. siječnja 2007. ulazi u EMU, dok primjerice Litva nije dostigla kriterije za svega nekoliko postotnih poena. Hrvatska je u tom smislu, rekao je Vujčić, ‘negdje između’ - po veličini i likvidnosti te prisutnosti velikih igrača, naše je devizno tržište razvijenije nego primjerice u Sloveniji, ali manje nego u Mađarskoj. Pravila koja se danas primjenjuju za ulazak u EU i ERM drukčija su, odnosno teža u odnosu na ona koja su vrijedila za ‘stare’ članice EU, a za očekivati je i da će se dodatno mijenjati i vjerojatno dodatno otežavati i prilikom ulaska Bugarske i Rumunjske, a zatim i kod Hrvatske, rečeno je na završnom okruglom stolu konferencije, pod nazivom “Eurozona osam godina poslije: pouka za buduće članice”. Prema Vujčićevim riječima, izvjesno je dakle samo da bi Hrvatska, kad uđe u EU, euro mogla uvesti za 2-3 godine, s ozbirom na dvije godine ERM-a te uz par mjeseci za pripremu i ocjenu dostizanja kriterija.
Sudionici okruglog stola drže da je analizu dosadašnjih učinaka eurozone na investicije, trgovinu i sl. teško izraditi nakon svega osam godina, no jasno je da se na financijskim tržištima bilježe samo pozitivni učinci, poput znatno bržeg razvoja tržišta obveznica. Iako postoje procjene da je uvođenje eura dopinjelo rastu uvoza te manjem rastu izvoza nego u članicama EU, koje nisu prihvatile euro (Danska, Švedska, Velika Britanija), za sada je prerano govoriti o realnim učincima i ne može se zaključiti da euro ne doprinosi trgovini i investicijama, posebice jer je u tom smislu teško izdvojiti što je učinak eura, a što je posljedica ostalih čimbenika, koji ipak imaju veću težinu.
(Hina)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!