Oko 90% građana Hrvatske ima nekretninu. Izbrojeno je 2.200.000 stanova i oko 200.000 vikendica. Struka, izvijestio je HTV, ohrabruje Vladu da porez uvede što prije. Poručuju da će, ako najavljene mjere ne realiziraju u prvih sto dana vlade, poslati signal da su slabi i podložni pritiscima.

Dubravko Ranilović / PXL

Profesor Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazao je kako “mi nikada nemamo dovoljno kapitala za bilo kakve investicije, bile to autoceste, željeznice… Za sve se moramo zaduživati u inozemstvu”. “A s druge strane, u zadnjih deset godina smo sagradili 250 tisuća stanova koji nikom ne trebaju jer je broj stanovnika ostao isti”, poručuje.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK koji je gostovao u Dnevniku 3 HTV-a, izjavio je kako je opravdan strah građana da bi se vrijednost nekretnina mogla smanjiti. Kaže kako se struka priprema na uvođenje poreza na imovinu i da su formirali razne grupe ljudi koji će, kada dođe red na porez na imovinu, biti prisutni sa svojim savjetima. Kaže kako je porez na imovinu neminovnost koju su očekivali. Govoreći o pretpostavkama koje bi se trebale stvoriti prije njegova uvođenja, kazao je kako zemljišne knjige moraju biti dobro sređene. Kaže kako je drukčiji odnos hrvatskih građana prema nekretninama za koje su godinama štedjeli, od odnosa koje građani u anglosaksonskim zemljama imaju prema svojim nekretninama. Upozorava da postoje siromašna domaćinstva koja će to dodatno opteretiti.

Može pobošljati, a može biti i bumerang

Kazao je kako uvođenje takvog poreza može poboljšati stvari, ali “može biti i bumerang”. Ako se zbog uvođenja poreza na imovinu pojave na tržištu neke nove nekretnine, to bi, kaže, trebalo rezultirati smanjenjem cijena nekretnina. “Bitno je što želimo postići. Ono što je opravdani strah jest da bi se vrijednost tih nekretnina bitno smanjila. Znači, vi ste sada imali kredit i stjecali ste imovinu tijekom vremena i sad najednom jednim zakonom se vrijednost vaše imovine smanjuje”, kazao je, zaključivši kako ga to “podsjeća na neke dane prije” i kako je teško primjenjivati takav zakon na osiromašeno stanovništvo.

Upitan koji je po njemu primjeren iznos poreza na imovinu, a s obzirom da analitičari spominju stope koje se kreću u rasponu od 0,5 do 2 posto, odgovorio je kako smatra da je to puno. “U ovom trenutku to je strašan iznos, mislim da je to previše, i tu se baš onda lupa na tu srednju klasu. On mora biti progresivan i mora prije svega ići samo na luksuz, znači na ono što je višak u stanovanju”, izjavio je dodavši kako po njegovu osobnom mišljenju u potpunosti treba osloboditi tog poreza one koji imaju nekretninu u kojoj žive.

>> Milanović: Zbog onih koji ne plaćaju porez za najam rastu cijene nekretnina

>> Šiber o uzmaku Vlade, staloženom Komadini i porezu koji će boljeti i njega

Šuker: Plan 21 zapravo je bio plan 20 ministara plus premijer

PXL

Podsjetimo, ministar financija Slavko Linić prošli je tjedan tvrdio kako bi prve važnije reforme, pogotovo u onom poreznom dijelu, bile dobrim dijelom pripremljene za period do 1. srpnja 2012., da bi nekoliko dana kasnije izjavio kako će uvođenje poreza na imovinu “u pola godine ići vrlo teško”. “Budimo iskreni, to nije samo pitanje imovine, nego i pitanje decentralizacije. Porez na imovinu treba biti okosnica i osnova financiranja lokalne samouprave. To mora biti gotovo za iduću godinu”, objasnio je. Premijer Zoran Milanović poručio je pak kako će Vlada brinuti o tome da to ne bude ekstremni porez na vikendice koje su mnogi pripadnici “prosječnog svijeta, da tako kaže”, gradili.

Nije trebalo dugo da na to skoči oporba, točnije bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker, koji je izjavio kako se “vlast prepala vlastitog prijedloga”. “Reći da već postoji evidencija zbog toga što netko naplaćuje komunalnu naknadu u najmanju je ruku smiješna”, izjavio je za HTV, dodavši kako se komunalna naknada plaća na kvadraturu, a ne na vrijednost nekretnine, jer bi to značilo da bi bilo potrebno ući u svaki objekat i procijeniti njegovu vrijednost. Govoreći o porezu na imovinu, izjavio je kako se radi o izuzetno visokim nametima koji mogu “izazvati jedan socijalni šok u Republici Hrvatskoj kakav nije zabilježen”. “To najbolje pokazuje da je Plan 21 zapravo bio plan 20 ministara plus premijer”, poručio je Šuker.

(pd)