Knjižnica vam je uz zakasninu naplatila i trošak opomene za nevraćenu knjigu? U skladu s novim izmjenama Zakona o potrošačima, kojima je Vlada odlučila zabraniti naplaćivanje opomena građanima za neplaćene račune, poželjeli ste uložiti žalbu. No, razmislite još jednom.

Javila nam se čitateljica kojoj je Knjižnica grada Zagreba uz zakasninu naplatila i trošak opomene za nevraćenu knjigu. Zanimalo ju je sljedeće: je li naplata troška opomene u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača? Kontaktirali smo Knjižnicu grada Zagreba kako bi nam objasnili njihovu naplatu troška opomene. Odgovorili su nam da u zakonu piše da nije dozvoljeno naplaćivati izdavanje opomene radi naplate dospjelih novačnih potraživanja, a ovdje se radi o opomeni za nevraćenu knjigu, ne za novčano potraživanje. Oni obračunavaju samo trošak markice, papira i printa.

S njihovim tumačenjem zakona i naplatom troška opomene složila se i Jadranka Kolarević, članica Vijeća i predstavnica Udruge za zaštitu potrošača . “To je takva vrsta ustanove koja posuđuje javno dobro i ako ga netko ne vrati moraju mu to naplatiti. To se ne može gledati u smislu u kojem su to radili oni koji su molili Boga da ne platite račun kako bi vam mogli poslati opomenu i na tome zaraditi.”

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski , koja inače zastupa Udrugu Franak, također je sklona ovim razmišljanjima. Pojasnila je da se ovdje ne radi o zarađivanju na opomenama, kao što su to radile banke koje su u trošak napomene uvrštavale i samu uslugu naplate opomene. Trošak opomene u iznosu od 10 kuna koji je Knjižnica naplatila je materijalni trošak i on je opravdan, smatra Kwiatkowski.

Podsjećamo, Vlada je odlučila zabraniti naplaćivanje opomena građanima za neplaćene račune, jer su institucije kao što su banke naplatom opomena punile vlastite prihode. Banke su obično najprije naplaćivale slanje obavijesti o nepodmirenom dugu, što je iznosilo 20 kuna, potom su slale opomenu koja vjerovnika košta sto kuna, a kratko nakon toga stigla bi i druga opomena od 300 kuna. “Slanje opomene prije prinudne naplate dobra je praksa u korist potrošača. Prve opomene imaju učinkovitost preko 80 posto”, opravdavali su se iz Hrvatske udruge banaka. No banke i dalje naplaćuju trošak obavijesti. Zakonom se zabranjuje samo naplata troška opomene.

Dakle, banke vam više ne mogu naplatiti trošak opomene. No knjižnica može. Radi se o opomeni za nevraćanje predmeta koji je javno dobro, a i naplaćuju se samo materijali troškovi slanja opomene. Knjižnica na naplati tog troška neće zaraditi, no još ćemo vidjeti kako će banke postupati s naplaćivanjem troška obavijesti i hoće li naplatom tih troškova pokušati napuniti vlastite prihode.