Ratovi i politika uglavnom su bili razlozi koji su u prošlosti dovodili do propasti najvećih svjetskih nacija, no do propasti neke države jednako tako mogu dovesti i loše ekonomske odluke. Ljudi umiru od gladi, a revolucije mijenjaju tijek ljudske povijesti.

Niall Ferguson u svojoj knjizi “Uspon novca” detaljno opisuje neke od najvećih ekonomskih kolapsa u povijesti i njihov smjer odvijanja. Naravno, što je kolaps dalje u prošlosti, to su i manje poznati uzroci koji su do njega doveli, kao i glavni inicijatori i odluke koje su donijeli. No Ferguson je napravio velik posao time što je zaista detaljno objasnio kakve su posljedice ekonomski kolapsi imali, kako za pojedinu naciju, tako i za globalnu ekonomiju.

U knjizi se navodi i razvoj temeljnih ekonomskih principa i financijskih načela računovodstva, a Ferguson kronološkim redom jasno oslikava kako su se ekonomije razvijale i propadale, te koje pouke možemo izvući iz svega toga.

Businessinsider

1. The Medici Bank

Medici Bank je bila financijska institucija koju je osnovala obitelj Medici u 15. stoljeću u Italiji. Bila je to jedna od najvećih i najrespektabilnijih banaka u ono vrijeme. Revolucionizirali su računovodstvo i uveli sustav dvojnog knjigovodstva, koji se danas koristi kao temelj računovodstvenog obrazovanja na svim fakultetima. Do propasti najveće svjetske banke u ono vrijeme došlo je zbog nedovoljno usredotočenosti njenog ravnatelja. Naime, banka je porasla do masovne veličine te je tako postala povezana s politikom, ne samo Firence, već i ostatka Europe. Miješanje politike u bankarske poslove na kraju je dovelo do propasti jer se fokus sve više stavljao na politiku umjesto na stvarne potrebe i probleme. Javili su se fiskalni problemi, a kako su problemi rasli, banka je počela varati. To je na kraju otkriveno i banka je propala.

2. Velika inflacija u Španjolskoj zbog uvoza zlata i srebra

Španjolski su konkvistadori u vrlo kratkom roku uvezli velike količine srebra i zlata što je dovelo do naglog rasta cijena, odnosno izazvalo je veliku inflaciju. U drugoj polovici 16. stoljeća Španjolci su uvezli velike količine zlata i srebra iz Perua. Metali su imali veliku vrijednost u Europi, dok su Indijancima bili relativno nevažni. Uvoz je odjednom stvorio neočekivano visoku ponudu zlata i srebra u Španjolskoj, ali i ostatku Europe, što je uzrokovalo masovnu inflaciju. Inflacija i visoki porezi loše su utjecali na španjolsku industriju, a velik dio bogatstva izgubljen je u ratovima koji su se kasnije vodili. Tako je Španjolska 1596. godine bankrotirala po četvrti put te time izgubila svoj vodeći položaj u odnosu na Amerikance, Francuze, Nizozemce i Britance.

3. Mjehur Mississippi

John Law bio je škotski ekonomist koji je osnovao Banque Generale, privatnu banku koja je imala ulogu prve središnje banke u Francuskoj. Law je tako imao nadležnost prikupljanja poreza i kovanja novca u Francuskoj. 1719. godine Law je razvio kompaniju Compagnie des Indes koja je imala monopol na francuskom tržištu duhana i u obrtu s afričkim robovima. S obzirom na činjenicu da je kompanija imala monopol na dvama ogromnim tržištima, potencijali za ostvarivanje profita bili su enormni. To je na kraju dovelo do velike potražnje za dionicama tvrtke, čije su cijene toliko snažno porasle da su bile iznad samih zarada.

Došlo je do brzog razvoja same kompanije, ali i na tržištu dionica pa je čak i francuska vlada štampala više novca kako bi mogli kupiti dionice te kompanije. U konačnici, to je izazvalo veliku inflaciju pa tvrtka na kraju nije ostvarila profite kakvi su se očekivali. Vrijednost dionica je pala, a došlo je i do kraha na tržištu dionica, i to ne samo u Francuskoj, već i u ostalim zemljama. Law je pobjegao iz Francuske nakon što mu je kompanija propala i uništila državnu ekonomiju, a kao posljedica svega snažno su porasli porezi kako bi se mogli otplatiti veliki dugovi koje su kompanija i propala banka ostavile iza sebe.

4. Overend, Gurney and Company – banka svih banaka

Overend, Gurney and Company je bila velika diskontna banka u Londonu, poznata i kao “banka svih banaka” i propala je 1866. godine, što je imalo kobne posljedice.

Banka se bavila kupnjom i prodajom mjenica i svojedobno je bila jedna od najvećih i najuspješnijih banaka na svijetu. Čak je i tijekom tadašnje financijske krize ostala snažna i predstavljala je utočište za sve ostale banke odobravajući im zajmove, pa je tako i dobila naziv “banka svih banaka”.

Osnivač i ključna figura banke bio je Samuel Gurney koji je tijekom cijele svoje karijere zadržao fokus na mjenicama, no stavovi su se promijenili kada je on otišao u mirovinu i banka je odlučila proširiti svoj investicijski portfelj. Tako se počelo ulagati i u dugoročne vrijednosnice, kao što su obveznice i dionice. No u drugoj polovici 19. stoljeća došlo je do snažnog pada cijene tih vrijednosnica, osobito dionica željeznice pa je banka trebala zatražiti pomoć od engleske vlade. No to nije učinjeno pa je u svibnju 1866. došle do obustave svih isplata. To je izazvalo paniku i snažne prosvjede diljem Velike Britanije. Banka je propala, povlačeći za sobom oko dvjestotinjak drugih banaka. Banka je izgubila oko milijardu dolara, no veći su se problemi stvorili zbog zatvaranja ostalih banaka.

5. Vojska Konfederacije

Sredinom 19. stoljeća vojska Konfederacije, koju je činilo 11 američkih saveznih država, osjetila je potrebu diplomatskog priznanja. Da bi ostvarili svoj naum, odlučili su zaustaviti isporuku pamuka u Europu. S obzirom na to da je pamuk Europljanima bio neophodan, a ujedno je i predstavljao glavni američki izvozni proizvod, to je na kraju dovelo do negativnih posljedica. Prihodi su smanjeni, javila se inflacija koja je smanjila vrijednost američkog dolara. Glavni uzrok ovog problema bio je političke prirode, no na kraju je doveo do kobnih financijskih posljedica.

6. Velika panika 1893. godine

Kriza je izazvana najezdom gradnje željezničkih pruga što je dovelo do propasti brojnih banaka. Došlo je do kraha na burzama i to je izazvalo dužničku krizu. Propalo je oko 16.000 biznisa i stopa nezaposlenosti je porasla na visokih 17 posto. Gospodarstvu je bilo potrebno četiri godine da se oporavi.

7. Ruska revolucija

Prevelike količine tiskanja novca radi financiranja ratnih potreba dovele su do velikih promjena u Rusiji. Propale su brojne industrije, a država je nakon I. svjetskog rata skoro bankrotirala što je vodilo do velikih štrajkova i pobuna diljem Rusije. Plaće su pale, nezaposlenost je rasla i financijski su problemi na kraju doveli do stvaranja SSSR-a 1922. godine. Ruski nacionalni dug iznosio je oko 50 milijardi ruskih rubalja, odnosno ok 2,9 trilijuna američkih dolara.

8. Velika depresija

Vjerojatno jedan od najvećih ekonomskih kolapsa koje svijet pamti dogodio se 1929. godine u SAD-u, burza je krahirala, a posljedice su bile globalne. O točnim se uzrocima depresije i danas raspravlja, a sve je započelo kada su dionice na američkoj burzi snažno pale što je dovelo do kraha na Wall Streetu, taj je dan poznat i kao “crni utorak”. To je loše djelovalo na međunarodnu trgovinu SAD-a, a nezaposlenost je porasla na 25 posto, a uskoro su bile pogođene i ostale zemlje. Depresija je potrajala sve do sredine 1940. godine. Na dan poznat kao “crni ponedjeljak” dioničari su izgubili oko 40 milijardi dolara, a 1930. godine je propalo oko 9.000 banaka.

9. Pad Britanskog Carstva

Slično kao i u prethodno navedenim primjerima, Britansko je Carstvo propalo zbog nagomilanih ratnih dugova. Amerikanci su Britancima posudili oko milijardu dolara za oporavak, a dug je u potpunosti isplaćen tek 2006. godine.

10. Mjehur na tržištu nekretnina

Povoljno uzimanje kredita stvorilo je mjehur na tržištu nekretnina što je dovelo do globalnih posljedica. Kriza je imala velik broj različitih uzroka, no glavni je bio taj što su brokeri odobrili prevelik broj zajmova bez garancija nekvalificiranim vlasnicima nekretnina. Kada je mjehur konačno puknuo, došlo je do pada sistema. Pad burze i propadanje banaka samo su neke od posljedica koje se osjećaju i danas.

11. Grčka dužnička kriza

O grčkoj dužničkoj krizi ne treba pisati puno jer o njoj se više-manje zna sve. Prisutna je i danas, a uzrokovana je globalnom financijskom krizom koja je 2008. godine pogodila cijeli svijet. Kreditna agencija Fitch 2009. je Grčkoj smanjila kreditni rejting sa A- na BBB+, što je bilo prvi put u posljednjih deset godina da Grčka nije imala rejting A. Nakon najavljenih mjera za smanjenje deficita započinju prosvjedi i tako je krenulo. 2012. godine je objavljeno da će zemlje eurozone Grčkoj pružiti pomoć u iznosu od 130 milijardi eura, a banke su pristale otpisati 75 posto grčkih dugova.

Grčka je kriza još uvijek tu, a novi izbori nisu značajno uspjeli ublažiti strahovanje tržišta od toga da bi cijela Europa mogla biti zaražena grčkom dužničkom krizom.