U protekla tri mjeseca prosječna hrvatska plaća iznosila je 5.501 kunu što je za 0,7% niže nego u prethodnom razdoblju. Međutim, pribrojimo li neto plaći bonuse i božićnice, tada je visina prosječne plaće 5.601 kunu.

U posljednja tri mjeseca muškarci su u prosjeku imali 9% višu plaću od žena, što je manja razlika nego u pretprošlom tromjesečju kada je razlika iznosila 11%.

Osim kategorije top menadžmenta, koji u prosjeku ima 107% višu plaću u odnosu na prosjek, zanimanja iz područja telekomunikacija su u prosjeku najplaćenija (+53%), a slijede zanimanja iz područja tehnologije i razvoja (+45%).

Najniže prosječne plaće zabilježene su u kategorijama pomoćnih (-36%) te uslužnih zanimanja (-34%).

Razlike u visini plaća mogu se primijetiti i s obzirom na vlasničku strukturu tvrtki – plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu više su za 13% od prosjeka, dok su plaće u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu 7% niže od prosjeka.

Plaće u državnim tvrtkama više su za 3% od prosjeka, kao i plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi. Zaposleni u udrugama imaju jednake plaće (-7%) kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.

Kako bi bolje prikazali razlike u plaćama za pojedina zanimanja s obzirom na vlasničku strukturu, izabrali smo tri zanimanja:

Voditelji ureda zaposleni u državnim tvrtkama imaju 16% višu plaću od kolega zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu na istoj radnoj poziciji, dok voditelji ureda u javnoj i lokalnoj samoupravi imaju čak 26% višu plaću od kolega u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.

Knjigovođe zaposleni u državnim tvrtkama imaju 8% višu plaću od onih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, dok zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi imaju 16% višu plaću od zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.

Zaposleni na radnom mjestu administratora, u državnim tvrtkama imaju 3% više plaće od svojih kolega u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu. Razlika je još veća kod zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi – oni imaju 5% višu plaću od zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.

Visina plaće, osim o vlasništvu, ovisi i o veličini tvrtke – u tvrtkama s manje od 10 zaposlenih plaće su 13% ispod prosjeka, dok su u tvrtkama s više od 1.000 zaposlenika plaće 6% više od prosjeka.
Završeni fakultet jamči čak dvostruko veću plaću

Gledano prema županijama, najniže plaće u ova tri mjeseca zabilježene su u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 17% ispod prosjeka, a slijede Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija s 16% nižim plaćama.

Sukladno očekivanjima, najviše plaće zabilježene su u Gradu Zagrebu i to 11% iznad prosjeka. Slijedi Zagrebačka županija gdje su plaće u razini državnog prosjeka.

Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 49% višu plaću od osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završeni magisterij ili doktorat plaću u prosjeku povećava za čak 99% u odnosu na srednju stručnu spremu.

Ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju 19% nižu plaću od prosjeka, dok ispitanici s visokom stručnom spremom imaju 21% višu plaću od prosjeka. Najvišu plaću imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem, čak 62% više od prosjeka.

Plaća raste s iskustvom. Na početku karijere, ispitanici imaju 17% nižu plaću od prosjeka. S godinom do dvije radnog iskustva njihova je plaća 8% niža. S tri do pet godina iskustva plaća je 3% viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća postaje 9% viša od prosječne.

Najniže plaće, u odnosu na prosječnu, imaju pomoćno osoblje (-36%) te kvalificirani radnici u uslugama (-29). Plaća administrativnih radnika niža je od prosječne za 22%, dok kvalificirano osoblje tehničkog i ne-tehničkog usmjerenja ima plaću koja je 5% viša od prosječne. Rukovoditeljske pozicije očekivano imaju najviše plaće, srednji i niži management ima 33% višu plaće od prosjeka, a visoki management ima čak 113% višu plaću od prosječne.

Najčešća beneficija koju zaposlenici imaju je naknada za prijevoz (61%), iza čega slijedi mobilni telefon za osobnu upotrebu (38%). Edukaciju dobiva 22% zaposlenika, dok ih 21% ima prijenosno računalo koje može koristiti u osobne svrhe.

Beneficije nema četvrtina zaposlenika (24%).
Hrvatski zaposlenici imaju više plaće od kolega iz regije

Kada usporedimo visinu plaća po državama koje sudjeluju u istraživanju, prosječne plaće u Hrvatskoj su najviše.

Kako bi usporedili plaće prema državama, uzeli smo u obzir prosječne bruto plaće izražene u eurima.

Hrvatska ima 15% višu prosječnu plaću od Slovačke, 14% od Mađarske te 5% višu prosječnu plaću od Češke.

U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Hrvatska u prosjeku ima 39% višu plaću, a ta razlika još je izraženija u odnosu na Srbiju (77%).

Niskim troškovima rada oni privlače investicije. Zato tamo otvaraju pogone bogati industrijalci iz Europe.

Prije će netko izvana otvoriti pogon u Srbiji i platiti 333 EUR-a radnika, nego ovdje gdje mora tog istog radnika platiti 800 EUR-a.