Općenito, kratkoročne krivulje ponude i potražnje za robama i uslugama imaju različitu elastičnost od dugoročnih krivulja. Kada upotrebljavamo riječ “dugoročnih” mislimo na dovoljno vremena da se proizvođači i potrošači u potpunosti prilagode cjenovnoj promjeni.

Tako je, na primjer, kratkoročna krivulja ponude usluge brodarskog prijevoza gotovo savršeno neelastična (potrebno je vrijeme da se porinu novi brodovi ukoliko nedostaje kapaciteta, a odluku o privezivanju brodova za dokove Uprava malo kojeg brodarskog prijevoznika je spremna donijeti), dok je kratkoročna krivulja potražnje za uslugom brodarskog prijevoza također neelastična. O utjecaju efekta smanjivanja potražnje na cijenu usluge brodarskog prijevoza najbolje svjedoči Baltic Dry indeks (BDI) koji je u manje od pola godine, između 20. svibnja kada je iznosio 11.793 boda i 4. studenog kada je iznosio 815 bodova, pao na samo 6,91 posto svoje nekadašnje vrijednosti.

Sada pretpostavite da prethodna slika ne ilustrira krivulje ponude i potražnje za uslugom brodarskog prijevoza nego krivulje ponude i potražnje za sirovom naftom. Oštro iščezavanje globalne potražnje za sirovom naftom zemlje OPEC-a, kako bi zadržale cijenu sirove nafte na visokoj razini, već je natjeralo da se dogovore o smanjenju proizvodnje, a novo smanjenje proizvodnje očekuje se u prosincu. Zbog cjenovne neelastičnosti krivulja ponude i potražnje za sirovom naftom proizvođači sirove nafte ostvaruju veću neto dobit ukoliko na naftnom tržištu izazovu nestašicu.

Sada tekuću lekciju iz osnova ekonomije proširimo u domenu djelovanja monetarne politike. Ako pretpostavimo da je davanje kredita usluga kao i svaka druga i ako znamo da je cijena kredita kamata, možemo analizirati ponudu i potražnju za kreditima na domaćem tržištu. Kako je u odnosu na globalnu ekonomiju hrvatska mala zemlja, u uvjetima globalne mobilnosti kapitala Hrvatska je zemlja koja prihvaća kamatne stope formirane na globalnom kreditnom tržištu. Zbog toga je u uvjetima globalne mobilnosti kapitala krivulja ponude kredita na domaćem kreditnom tržištu izrazito elastična. S druge strane, domaća potražnja za kreditima je također iznimno elastična u odnosu na aktivne kamatne stope banaka. HNB-ova odluka o ograničavanju stope rasta kreditnih plasmana banaka zamijenila je gotovo savršeno elastičnu krivulju ponude kredita gotovo savršeno neelastičnom krivuljom. Taj potez uzrokovao je aktiviranje tržišnog mehanizma i promjenu tržišne ravnoteže, a u novoj tržišnoj ravnoteži prisutna je nestašica kredita uz značajan porast kamatnih stopa.

Dakle, nije ponašanje banaka uzrok porasta kamatnih stopa i nestašice kredita, uzrok je monetarna represija Hrvatske narodne banke koja u jeku globalne recesije značajno doprinosi usporavanju stope rasta domaćeg gospodarstva i padu cijena domaćih dionica. Prije gotovo šesnaest mjeseci autor teksta je na jednom financijskom portalu monetarnu represiju komentirao sljedećim riječima: “Optimist je danas na domaćem tržištu kapitala sinonim za neobaviještenog ulagača. Uvedene represivne mjere monetarne politike nisu čimbenik rizika značajne korekcije na domaćem tržištu kapitala. One korekciju cijena dionica imaju za izravnu posljedicu. Samo je pitanje njenog intenziteta… HNB-ova odluka o ograničavanju stope rasta kreditnih plasmana je ili udar na profitabilnost domaćeg bankarskog sektora koja je već ionako ispod europskog prosjeka ili je, ukoliko banke podignu svoje aktivne kamatne stope, udar na zbog monetarne omče već dovoljno napaćeno domaće gospodarstvo koje će zbog nestašice kredita dramatično usporiti rast. Ponašanje HNB-a za izravnu posljedicu ima pad domaće industrijske proizvodnje i izvoza čime je program hrvatske izvozne ofenzive izgubio uporište. Hrvatska će zbog HNB-ove monetarne represije zasigurno usporiti gospodarski rast te se zbog toga već sada postavlja pitanje: radi li HNB u interesu domaćeg gospodarstva ili ga želi ugušiti?” Komentar na koji je vrijedilo podsjetiti.