Od priključenja EU Hrvatska bi trebala imati opipljive koristi, smatra agencija za rejtinge Fitch. No vladina fiskalna politika ostaje ključni kratkoročni faktor za rejting, a u vidu pristupanja EU stvara se veći pritisak na provođenje strukturnih reformi, poručuju.

PXL

“Naša negativna prognoza na hrvatski ‘BBB-’ rejting već reflektira rizik koji je nametnuo proračunski deficit države, javni dug raste, a gospodarski rast se smanjuje”, kažu iz Fitcha. “Nepotvrđeni izvještaji da nova vlada koje je u prosincu preuzela vlast, razmatra mogućnost povišenja PDV-a, sugerira da je više predana fiskalnoj konsolidaciji od svojih prehodnika, a koja je potrebna da bi se izbjeglo sniženje rejtinga”, stoji u poruci Fitcha. No, poručuju kako će tek vidjeti detaljan fiskalni i ekonomski program Vlade koji će utjecati na njihovu ocjenu u prvom kvartalu ove godine.

“Kao što smo i ranije rekli, ulazak u EU mogao bi ojačati upravljanje, otključati značajne vanjske izvore financiranja, potaknuti strana direktna ulaganja i povećati hrvatsku privlačnost za biznise orijentirane na izvoz”, stoji u izvješću Fitcha. Dodaju kako pozitivan odgovor građana na referendumu održanom ovog vikenda šalje i pozitivnu poruku investitorima.

Iz Fitcha ipak napominju kako beneficije koje će Hrvatska dobiti ulaskom u EU nisu automatske. Industrije poput brodogradnje moraju postati konkurentnije za privlačenje izravnih stranih ulaganja, a u konkurenciji s drugim zemljama članicama EU. Kažu kako ulazak u EU povećava, prije nego što smanjuje, potrebu za strukturnim reformama kojima će se poboljšati poslovni okoliš i podržati ekonomski rast.

Dogovor s MMF-om kao mjera predostrožnosti

I agencija Reuters prenosi izjave analitičara koji kažu kako se nova hrvatska vlada mora usredotočiti na reforme kako bi spasila kreditni rejting. Analitičari kažu kako su hrvatsko “da” za ulazak u EU doživjeli kao olakšanje, no da ulagači žele vidjeti održiv program reformi – možda potpomognut dogovorom s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kao mjerom predostrožnosti.

“Investitori će vjerojatno biti spremni kupiti hrvatski dug ove godine, ali samo ako vide neki oblik sveobuhvatnog programa reforme od Vlade – možda potpomognut MMF-ovim programom”, izjavio je Timoty Ash iz Bank of Scotland.

U svom izvješću iz JP Morgana su poručili kako će članstvo u EU potaknuti ulaganja u Hrvatsku i imati pozitivan učinak na rast dugoročno. Ipak, kratkoročno bi moglo biti “štucavica” u ekonomskoj politici, poručili su. “Sniženje rejtinga moglo bi uslijediti ako Vlada ne uspije implementirati strukturalne reforme”, kažu iz JP Morgana.

Raffaella Tenconi iz Bank of Americe (Merrill Lynch) također kaže kako bi “stand-by” dogovor s MMF-om bio više nego dobrodošao za Hrvatsku, iako vjerojatno neće morati povlačiti novac. “Mislim da ga (MMF) trebaju jedino kao osiguranje, mislim da im novac zapravo ne treba. Njihove potrebe za izdavanjima ove godine su prilično niske”, kazala je.

Analitičari poručuju kako nova hrvatska vlada mora ‘stegnuti’ proračun i smanjiti troškove posuđivanja kako bi izbjegla sniženje kreditnog rejtinga na najnižu razinu spekulativnih ulaganja.

“Vlada koja želi provesti reforme na svoju ruku, a MMF-u se obratiti kao posljednjem utočištu, već je najavila povišenje PDV-a s 23 na 25 posto”, piše Reuters, najavljujući kako bi prijedlog proračuna trebao biti poznat prije nego agencija Fitch dođe u Hrvatsku kako bi procijenila hrvatsku ekonomiju, a to bi trebalo biti negdje između 1. i 3. veljače. Agencije Moody’s i Standard and Poor’s to bi trebale učiniti u drugoj polovici veljače.

Stojić Hrvatskoj predviđa čak i mogući blagi rast

“Mislim da su naše šanse da spasimo rejting oko 50-50 posto. Postoji politička volja, svi su priznali da potrošnja mora biti smanjena, ali nema mnogo vremena”, kazao je za Reuters Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Izjavio je i kako bi Hrvatska ove godine mogla doživjeti i blagi rast – unatoč blijedim prognozama za ekonomiju eurozone. No, to će se, kaže, dogoditi, samo ako se provede “radikalni remont poslovne klime”, u kombinaciji sa smanjenjem potrošnje, poreznim reformama kao i reformama tržišta rada, javnim natječajima i koncesijama. Kao problem ističe hrvatsko neiskustvo s brzom implementacijom reformi.

Reuters podsjeća da je Svjetska banka Hrvatskoj predvidjela blagi ekonomski pad od oko 1 posto ove godine.

(pd)