Zagrebački Ekonomski institut smanjio je svoju prognozu za hrvatsko gospodarstvo za ovu godinu, pa sada predviđa pad BDP-a od 1,3 posto u odnosu na u travnju prognozirani pad od 1,0 posto, dok u idućoj godini očekuje blag oporavak uz rast BDP-a od 0,8 posto.

Na reviziju prognoza utjecali su jačanje negativnih trendova u domaćem gospodarstvu i problemi u eurozoni, ističe se u priopćenju za javnost EIZ-a u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Poboljšanje situacije u idućoj godini pak trebalo bi uslijediti iz pozitivnih učinaka hrvatskog članstva u EU-u, očekivanog oporavka europskih gospodarstava te intenzivnije dinamike javnih investicija. Očekuje se nastavak fiskalne konsolidacije kroz povećane porezne prihode i smanjene rashode, premda bi fiskalni deficit mogao biti nešto veći od planiranog, napominju analitičari EIZ-a.

Kao glavne rizike koji prijete da ostvarena kretanja budu lošija od prognoziranih navode neizvjesnosti oko kretanja u eurozoni, spore strukturne prilagodbe domaćeg gospodarstva te dugotrajne probleme s njegovom međunarodnom konkurentnošću.

Smatraju kako bi se mogao pojaviti i rizik vjerodostojnosti fiskalne politike, s mogućim negativnim posljedicama za kreditni rejting, ne bude li se poštivalo fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda u BDP-u za najmanje 1 postotni bod, koje određuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ističu kako je proizvodni je sektor (poljoprivreda, industrija, građevinarstvo) u posebno velikim teškoćama te je u prvom tromjesečju zabilježio međugodišnji pad aktivnosti od 6,5 posto. Usprkos sezonskom poboljšanju stanja na tržištu rada, temeljni su trendovi ostali negativni, a zaposlenost se smanjuje.

Glavni razlog pogoršanju izgleda za ovu godinu na strani potražnje leži u povećanom padu osobne potrošnje. Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva (struja, plin) te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena što je, uz loše izglede na tržištu rada, dodatno umanjilo sklonost stanovništva prema potrošnji. Analitičari EIZ-a prognoziraju pad osobne potrošnje za 1,6 posto u 2012.

U idućoj godini očekuju blag oporavak gospodarstva, uz rast BDP-a od 0,8 posto. To je rezultat očekivanih povoljnijih međunarodnih okolnosti, prevladavanja prvog šoka konsolidacije javnih financija, pozitivnih učinaka članstva u EU-u te intenzivnije realizacije Vladinih investicijskih planova. Tako se u idućoj godini očekuje ukupan rast investicija od 3,7 posto. Osobna bi potrošnja mogla zabilježiti skroman rast od 0,6 posto. U takvoj bi situaciji u idućoj godini moglo doći i do popravljanja stanja na tržištu rada i blagog smanjivanja prosječne stope nezaposlenosti.

Predviđa se zadržavanje stope inflacije na razini od oko 4 posto u drugom dijelu ove godine, uz prosjek od 3,2 posto za cijelu godinu. U sljedećoj bi godini trebalo doći do smanjenja inflacije na 2,6 posto. Ukupna vanjska trgovina ove će godine ostati skromna, uz blago poboljšanje iduće godine i rast izvoza od oko 2 posto, što bi, uz gotovo stagnantan uvoz, trebalo osigurati zadržavanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja na razini od oko 1 posto.

U pogledu fiskalne politike očekuje se nastavak konsolidacije. Promjene u poreznom sustavu te učinkovitija naplata poreza pridonijet će porastu prihoda, što bi uz smanjenje rashoda rezultiralo nižim fiskalnim deficitom. Međutim, procjenjuju da će zbog pogoršanja ekonomske situacije, kao i ušteda manjih od predviđenih državnim proračunom, stvarni deficit biti nešto veći od planiranog.

(Hina/pd)