EIZ smanjio prognoze za hrvatsko gospodarstvo zato što građani ne troše

Zagrebački Ekonomski institut smanjio je svoju prognozu za hrvatsko gospodarstvo za ovu godinu, pa sada predviđa pad BDP-a od 1,3 posto u odnosu na u travnju prognozirani pad od 1,0 posto, dok u idućoj godini očekuje blag oporavak uz rast BDP-a od 0,8 posto.

Na reviziju prognoza utjecali su jačanje negativnih trendova u domaćem gospodarstvu i problemi u eurozoni, ističe se u priopćenju za javnost EIZ-a u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Poboljšanje situacije u idućoj godini pak trebalo bi uslijediti iz pozitivnih učinaka hrvatskog članstva u EU-u, očekivanog oporavka europskih gospodarstava te intenzivnije dinamike javnih investicija. Očekuje se nastavak fiskalne konsolidacije kroz povećane porezne prihode i smanjene rashode, premda bi fiskalni deficit mogao biti nešto veći od planiranog, napominju analitičari EIZ-a.

Kao glavne rizike koji prijete da ostvarena kretanja budu lošija od prognoziranih navode neizvjesnosti oko kretanja u eurozoni, spore strukturne prilagodbe domaćeg gospodarstva te dugotrajne probleme s njegovom međunarodnom konkurentnošću.

Smatraju kako bi se mogao pojaviti i rizik vjerodostojnosti fiskalne politike, s mogućim negativnim posljedicama za kreditni rejting, ne bude li se poštivalo fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda u BDP-u za najmanje 1 postotni bod, koje određuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ističu kako je proizvodni je sektor (poljoprivreda, industrija, građevinarstvo) u posebno velikim teškoćama te je u prvom tromjesečju zabilježio međugodišnji pad aktivnosti od 6,5 posto. Usprkos sezonskom poboljšanju stanja na tržištu rada, temeljni su trendovi ostali negativni, a zaposlenost se smanjuje.

Glavni razlog pogoršanju izgleda za ovu godinu na strani potražnje leži u povećanom padu osobne potrošnje. Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva (struja, plin) te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena što je, uz loše izglede na tržištu rada, dodatno umanjilo sklonost stanovništva prema potrošnji. Analitičari EIZ-a prognoziraju pad osobne potrošnje za 1,6 posto u 2012.

U idućoj godini očekuju blag oporavak gospodarstva, uz rast BDP-a od 0,8 posto. To je rezultat očekivanih povoljnijih međunarodnih okolnosti, prevladavanja prvog šoka konsolidacije javnih financija, pozitivnih učinaka članstva u EU-u te intenzivnije realizacije Vladinih investicijskih planova. Tako se u idućoj godini očekuje ukupan rast investicija od 3,7 posto. Osobna bi potrošnja mogla zabilježiti skroman rast od 0,6 posto. U takvoj bi situaciji u idućoj godini moglo doći i do popravljanja stanja na tržištu rada i blagog smanjivanja prosječne stope nezaposlenosti.

Predviđa se zadržavanje stope inflacije na razini od oko 4 posto u drugom dijelu ove godine, uz prosjek od 3,2 posto za cijelu godinu. U sljedećoj bi godini trebalo doći do smanjenja inflacije na 2,6 posto. Ukupna vanjska trgovina ove će godine ostati skromna, uz blago poboljšanje iduće godine i rast izvoza od oko 2 posto, što bi, uz gotovo stagnantan uvoz, trebalo osigurati zadržavanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja na razini od oko 1 posto.

U pogledu fiskalne politike očekuje se nastavak konsolidacije. Promjene u poreznom sustavu te učinkovitija naplata poreza pridonijet će porastu prihoda, što bi uz smanjenje rashoda rezultiralo nižim fiskalnim deficitom. Međutim, procjenjuju da će zbog pogoršanja ekonomske situacije, kao i ušteda manjih od predviđenih državnim proračunom, stvarni deficit biti nešto veći od planiranog.

(Hina/pd)

Komentari (2)
  • twrr
    twrr 20:28 26.7.2012.

    Na što da troše kad je onaj krmak-investitor digao cijene svemu čemu je stigao a to nije sve.
    Niti jedna investicija nije pokrenuta, smanjuju se plaće, dijele otkazi.
    Mogao je barem pokrenut izgradnju jedne velike septičke jame za sva sr… koja mu iz usta izlaze svaki dan.

  • galico
    galico 19:11 26.7.2012.

    A inače nam govore da previše trošimo…Naš poblme je što smo previše trošili strane proizvode financirane stranim novcem..da bi takav trend nastavio moraš imati nešto s čime ćeš trgovati(nekakav svoj proizvod)
    Vrijeme je stvarno da svoi prestanme o tom padu BDPa pričati i napokon povesti raspravu kako je problem u načinu na koji nam je rastao BDP prije ove krize…

    Evo primjera…ako je npr. u janvoj nabavi 10 mlrd. kuna kriminala…i sada se to riješi…BDP bi pao za nekih 3% jer su se sve te nabave doprinosile BDP-u…
    A zar netko može reći da je loše riješiti taj kriminal…
    Bitna je struktura i temelji BDP-a(udjel izvoza,zaposlenost itd..itd)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!