Posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za ožujak pokazuju kako četiri obvezna mirovinska fonda ukupno upravljaju s više od 58 milijardi kuna imovine.

Lavovski dio tog iznosa, točnije 89 posto, uložen je u domaću imovinu. Zbog zakonske regulative veći dio toga, odnosno više od 44 milijarde kuna, odnosi se na hrvatske državne obveznice, a 6,5 milijardi kuna uloženo je u domaće dionice. Gledano na godišnjoj razini, iznos uložen u državne obveznice porastao je za gotovo četvrtinu, dok se ulaganje u dionice smanjilo za 11 posto. Od ostalih stavaka iz izvješća za ovogodišnji ožujak valja istaknuti da je imovina četiri mirovinska fonda uložena u korporativne obveznice hrvatskih kompanija vrijedila milijardu kuna što je 24 posto manje nego u lanjskom ožujku. Vrijednost ulaganja u domaće investicijske fondove doslovno se prepolovila na 638 milijuna kuna.No, zato raste izloženost inozemnom tržištu što je i logično s obzirom na trenutne rekordne vrijednosti najvažnijih globalnih burzovnih indeksa i pomamom investitora za obveznicama, posebno rubnih država eurozone.

Hanfino izvješće otkriva da je inozemna imovina mirovinskih fondova krajem ožujka vrijedila nešto manje od 7,5 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu ranije. Za rast vrijednosti imovine ponajviše je zaslužan izrazito snažan skok u vrijednosti imovine u inozemnim državnim obveznicama. Ta je stavka na godišnjoj razini porasla za čak 955 posto na 730 milijuna kuna. Blago povećanje od 1,3 posto na 4,55 milijardi kuna bilježi imovina u stranim dionicama dok se izloženost inozemnim investicijskim fondovima smanjila za tri posto na 2,2 milijarde kuna.U AZ obveznom mirovinskom fondu kažu kako je do povećanja izloženosti stranim dionicama  došlo i zbog povećanja vrijednosti samih dionica u zadnjih nekoliko mjeseci. "Mi u AZ fondu smo oprezni, primarno prema dionicama sa razvijenih tržišta, s obzirom na rezultate koje su dionice postigle od dna tržišta u 2009. godini te valuaciju većeg dijela tržišta u situaciji očiglednog početka ciklusa dizanja kamatnih stopa u SAD-u, što se može odraziti na povećanje averzije investitora prema rizičnijim oblicima imovine", kažu u tom fondu.

Statistika Hanfe pokazuje kako je vrijednost imovine u stranim dionicam AZ fonda uvjerljivo najveća od ostala tri fonda. Naime, AZ u inozemnim dionicama ima 2,9 milijarde kuna, 6,8 posto manje nego godinu dana ranije. Najmanji iznos u stranim dionicama ima Erste Plavi, 356 milijuna kuna. No, zato je Erste Plavi predvodnik ulaganja u strane državne obveznice s 400 milijuna kuna. Zanimljivo je da je do prije godinu dana samo Erste Plavi imao strane državne obveznice, a sada ih ima i AZ fond (319 milijuna kuna) te PBZ/CO fond. Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda, kaže kako je stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima uvedena određena liberalizacija ulaganja u neke klase imovine, pa tako i u strane dionice. "Moguće da će se u prijelaznom razdoblju portfelji obveznih mirovinskih fondova mijenjati u skladu s novim ograničenjima ulaganja", tvrdi Vlaić.

U AZ fondu kažu kako je regulativa mirovinskih fondova i prije donošenja novog Zakona o mirovinskim fondovima (koji je usklađen sa pravnim okvirom Europske unije), davao relativno značajnu slobodu u alokaciji sredstava na inozemna tržišta kapitala. "Kao najveći mirovinski fond u zemlji, AZ fond je do sada uvijek koristio inozemna tržišta kao način dobivanja izloženosti prema kvalitetnim svjetskim dionicama sa dokazanim menadžmentom, za koje smatramo da će našim članovima donijeti  povećanje vrijednosti imovine na njihovim osobnim računima", tvrde u tom fondu.Da i najveći mirovinski fondovi traže bolje prinose izvan matičnog tržišta pokazuje i nedavna vijest kako najveći japanski, ali i svjetski javni mirovinski fond GPIF mijenja investicijsku strategiju. Naime, fond upravlja s 1,3 bilijuna dolara vrijednom imovinom što je više od meksičkog BDP-a, a u narednim godinama svoj će fokus ulaganja više usmjeriti na inozemne obveznice i dionice.