Zbog pritisaka na jačanje kune prema euru i klizanja tečaja na 7,39 kuna za euro Hrvatska narodna banka četvrti je put u protekla dva i pol mjeseca intervenirala na deviznom tržištu.

Od banaka je otkupila 126 milijuna eura, i to uz prosječan tečaj od 7,408. Osim što će se time dodatno podebljati međunarodne pričuve (trenutno 14 mlrd. eura), s obzirom na cijenu otkupa eura u sustav će se pustiti dodatnih 933 milijuna kuna.  U sve tri prethodne ovogodišnje devizne aukcije (dvije u prvoj polovici lipnja i jedna sredinom srpnja), kao i u sve četiri lanjske HNB je kupovao devize od banaka, odnosno sve su bile odgovor na jačanje kune.

Ukupno je od banaka ove godine do jučer otkupljeno 475 milijuna eura, a u sustav se po toj osnovi slilo više od 3,5 milijarde kunske likvidnosti. S jučerašnjom aukcijom HNB-ovi su otkupi deviza u 2017. premašili 600 milijuna eura, uz istodobno kreiranje kunske likvidnosti od gotovo 4,5 milijarde kuna.  Dio domaćih sudionika deviznog tržišta s pomalo zadrške kaže kako HNB očito ne reagira samo na naglije proklizavanje tečaja. Iako u vođenju tečajne politike ne postoji neka čvrsto zadana točka, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke kaže da je razina 7,40 kuna za euro, izgleda, prešutno postavljena kao neka psihološka granica.

Pritisci na jačanje kune latentno su prisutni još od 2015. Ove godine taj smjer podupire poboljšanje tekućeg računa platne bilance, još jedna rekordna turistička sezona praćena rastom deviznih priljeva, kao i izdašnije povlačenje sredstava EU fondova. S druge strane, potrošnja i jačanje investicija potiču rast uvoza koji nameće i potražnju za devizama, ali ona je ipak zasjenjena priljevom deviza. Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić drži da bi samo slijedom rasta turističkih pokazatelja devizni priljev tijekom ljetnih mjeseci mogao biti veći za oko 400 milijuna eura.  

Produljenjem sezone bi i zamjetan priljev deviza mogao biti dulje vidljiv. Iako se kasnije u nastavku godine očekuje i jačanje nekih čimbenika suprotnoga predznaka, analitičari drže da bi i prema kraju godine tečaj mogao ostati ispod razine 7,50 kuna za euro. A dok prevladavaju pritisci na jačanje domaće valute HNB-u glede deviznih intervencija i kreiranja dodatne kunske likvidnosti posao olakšava i to što su inflatorni pritisci i dalje slabi.