Zaba prodala još 1,8 milijardi kuna neprihodujućih kredita

Foto: K. Š. F./PIXSELL Foto: K. Š. F./PIXSELL

Kupac potraživanja je B2 Kapital, član norveške grupacije B2 Holding, koji je dobro poznat igrač u toj 'niši'.

Već godinama banke se aktivno rješavaju lošeg portfelja tako što neprihodujuća potraživanja iz rizičnih skupina B i C prepuštaju za to specijaliziranim investitorima.

Najnoviju takvu akciju prošli je tjedan odradila Zagrebačka banka prodajom "paketa" kreditnih potraživanja prema građanima i tvrtkama teškim 1,8 milijardi kuna, odnosno oko 245,7 milijuna eura. Navedeni iznos odnosi se na tzv. bruto knjigovodstvenu vrijednost potraživanja s presjekom stanja krajem srpnja 2017., dok se kupoprodajne cijene u pravilu ne objavljuju. Banka je ugovor sklopila s tvrtkom B2 Kapital, članicom norveške grupacije B2 Holding ASA koja je jedan od poznatijih igrača na ovdašnjem tržištu tzv. loših kredita.

Prethodno je ishodila suglasnosti središnje banke, što je obveza banaka. Po konačnom zaključenju te transakcije ukupan ovogodišnji skor svih prodaja "loših" plasmana banaka osjetno će porasti. Prema podacima HNB-a, u prvom kvartalu prodano je potraživanja u bruto knjigovodstvenom iznosu (s obračunatim kamatama) od 1,1 milijardu kuna, od čega se približno trećina odnosi na plasmane građanima. Većim dijelom ta su potraživanja već bila otpisala, a njihovom prodajom banke utržile su solidnih 483 milijuna kuna.

Ipak, intenzitet prodaja problematičnih potraživanja ove će godine, prema svemu sudeći, biti manji nego u prethodne dvije godine. Lani je prodano rekordnih 8,4 mlrd. kuna potraživanja, pri čemu su banke kroz kupoprodaje prihodovale 2,4 milijarde kuna. Godinu prije predmetom kupoprodaja bila su potraživanja u ukupnom iznosu gotovo šest milijardi kuna, koja su prodana za ukupno 1,8 milijardi kuna.

Inače, s masovnijim čišćenjem bilanci od neprihodujućih plasmana banke u Hrvatskoj krenule su 2012. (prodajom tj. prebacivanjem više od 700 milijuna eura takvih potraživanja tadašnje Hypo banke povezanom društvu u Austriji). Otada su se prodajama riješile gotovo 30 milijardi kuna potraživanja, računajući i najnoviju operaciju Zabe. Na te procese utjecali su i regulatorni zahtjevi vezani uz rezervacije. 

Prodaje potraživanja objašnjavaju i višegodišnji pad udjela "lošeg portfelja" (rizične skupine B i C), uključujući i 2017. kao godinu krize Agrokora. U odnosu na rekordnih 17,4 posto zabilježenih 2015. udjel takvih kredita početkom 2017. spustio se na 13,8, a danas je na 11,4 posto (28 od 245 milijardi kuna). Pritom je u sektoru poduzeća s rekordnih 35% sveden krajem 2016. na 28, a danas je na 22 posto.  

Komentari (2)
  • deveen
    deveen 10:01 18.6.2018.

    Pa banke su to i same mogle raditi, nije prodaja plasmana to omogućila.

  • CRONER83
    CRONER83 9:48 18.6.2018.

    Ovim putem zahvale HNB-u koji je sa svojom Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija omogućio suvremeno lihvarenje i reketarnje. Prodaj plasman po 10 % vrijednosti B2 kapitalu, EOS matrixu i ostaloj stoki koja onda naplaćuje puni iznos sa zateznom kamatom.

    Poprilično unos posao na leđa onih koji su ostali bez posla i nisu bili u mogućnosti vraćati kredite. Gospodo draga, je…. vam mater.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!