Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Velike novčanice imaju budućnost iako se ne traže

Autor: Tomislav Pili
12. travanj 2016. u 22:00
Podijeli članak —
Povlačenje novčanice od 500 eura stajalo bi pola milijarde eura, tvrde njemački mediji/FOTOLIA

HNB novčanicu od 1000 kuna svrstava u strateške zalihe, a tvrdi da potražnje za tim apoenom baš i nema.

Sudbina velikih apoena novčanica i nije toliko "crna" unatoč usponu bezgotovinskog plaćanja te sve glasnijim upozorenjima kako veliki apoeni ponajviše služe kriminalcima. Europska središnja banka (ECB) u veljači je najavila kako ispituje mogućnosti povlačenja iz optjecaja najveće novčanice od 500 eura, no taj proces baš i neće biti jednostavan.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
 

2,51posto

iznosi udjel novčanice od 1000 kuna u optjecaju

Prema prošlotjednim napisima Frankfurter Allgemeine Zeitunga, povlačenje te novčanice ukupno bi stajalo 500 milijuna eura. Guverner Bundesbanke i član ECB-ova odbora guvernera Jens Weidmann izjavio je kako bi eliminiranje te novčanice bio logistički izazov, a ne bi značajno smanjio kriminalnu aktivnost. Doris Schneeberger, direktorica upravljanja gotovinom u ECB-u, na ovotjednoj pariškoj konferenciji "Budućnost gotovine" rekla je kako smatra da ljudi "i dalje koriste 500 eura, vjeruju mu, ali da potražnja za tim apoenom opada", prenosi Bloomberg.

Sudbina velikih apoena novčanica i nije toliko "crna" unatoč usponu bezgotovinskog plaćanja te sve glasnijim upozorenjima kako veliki apoeni ponajviše služe kriminalcima. Europska središnja banka (ECB) u veljači je najavila kako ispituje mogućnosti povlačenja iz optjecaja najveće novčanice od 500 eura, no taj proces baš i neće biti jednostavan.

 

2,51posto

iznosi udjel novčanice od 1000 kuna u optjecaju

Prema prošlotjednim napisima Frankfurter Allgemeine Zeitunga, povlačenje te novčanice ukupno bi stajalo 500 milijuna eura. Guverner Bundesbanke i član ECB-ova odbora guvernera Jens Weidmann izjavio je kako bi eliminiranje te novčanice bio logistički izazov, a ne bi značajno smanjio kriminalnu aktivnost. Doris Schneeberger, direktorica upravljanja gotovinom u ECB-u, na ovotjednoj pariškoj konferenciji "Budućnost gotovine" rekla je kako smatra da ljudi "i dalje koriste 500 eura, vjeruju mu, ali da potražnja za tim apoenom opada", prenosi Bloomberg.

Slično vrijedi i za najveći apoen hrvatske kune, može se iščitati iz odgovora Hrvatske narodne banke (HNB) na pitanje što planiraju s novčanicom od 1000 kuna. "HNB svrstava apoen od 1000 kuna u kategoriju strateških zaliha. Naime, novčanica od 1000 kuna u optjecaju gotovog novca u Republici Hrvatskoj nema široku primjenu, niti je naglašena potražnja za navedenim apoenom – moglo bi se ustvrditi da javnost koristi navedeni apoen prvenstveno za štednju u gotovini", poručuju iz središnje banke.

Omjer zastupljenosti apoena od 1000 kuna u ukupnom iznosu novčanica izvan trezora nema znakovitih skokova u zadnjih desetak godina, a udjel tog apoena u ukupnoj količini gotovog novca u optjecaju krajem 2015. iznosio je 2,51 posto, dodaju iz HNB-a. Na kraju ističu kako od 1994. ne planiraju niti ugovaraju izradu dodatnih novčanica od 1000 kuna.

Autor: Tomislav Pili
12. travanj 2016. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close