U Hrvatskoj je prošle godine bilo u opticaju 8,5 milijuna općih platnih kartica. To je nešto više od 375.000 kartica više nego u 2009. godini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Kada se toj brojci pridodaju i poslovne kartice, ukupno je u Hrvatskoj u opticaju bilo 8,96 milijuna kartica. Statistički, svaki stanovnik naše zemlje imao je u novčaniku dvije kartice.Promatrajući broj kartica koji koriste građani, najveći porast zabilježen je u broju debitnih kartica, gdje se korisniku uvjetuje osigurano pokriće za izvršenje transakcije u trenutku njezina zadavanja. Te vrste kartica je bilo oko 357.000 više nego 2009. godine, odnosno posljednjeg dana prošle godine u opticaju ih je bilo ukupno 6,8 milijuna. Razlog tomu zapravo je ekonomska kriza i nelikvidnost mnogih građana što u posljednjih nekoliko godina dovelo do trenda smanjivanja broja klasičnih kreditnih kartica u korist debitnih koje u pravilu onemogućuju prekomjerenu potrošnju.

Odgoda naplate
S druge pak strane, zabilježen je pad broja kartica s odgođenom naplatom. To su, inače kartice gdje se korisniku ne uvjetuje osigurano pokriće za izvršenje transakcije u trenutku njezina zadavanja te korisnik kartice može izvršavati plaćanja do iznosa određenog (ugovorenog) limita. Podaci HNB-a govore kako ih je bilo oko 29.000 manje nego godinu prije. Smanjenje broja kartica u opticaju kod krađana zabilježen je i u kreditnim karticama kojih je bilo 16.300 manje, odnosno bilo ih je ukupno 174.000. Pad je evidentan i u broju charge kartica. Krajem prošle godine bilo ih je u opticaju 557.000, odnosno 11.000 manje nego 2009. godine. Za razliku od spomenutih kartica kojih je sve manje, raste broj prepaid kartica. Tako ih je krajem 2010. godine bilo ukupno 119 tisuća, odnosno oko 24.000 više nego godinu prije. Također, građani su imali i više revolving kartica. Tako njihov broj povećan za 2300 zbog čega ih je u opticaju bilo ukupno oko 740.000.

Revolving kartice
Budući da je gospodarstvo u velikim problemima, logično je da se to odrazilo i na broj poslovnih kartica. Bilo ih je ukupno 49.000 manje nego 2009. godine, a 419.000 ih je bilo u opticaju. Najveći pad zabilježen je u broju poslovnih debitnih kartica kojih je bilo 318.000, čak 40.000 manje nego 2009. godine. Smanjen je i broj charge kartica i kartica s odgođenom naplatom za oko četiri odnosno pet tisuća. a povećao se broj revolving kartica za nešto više od tisuću. Međutim, bez obzira na ukupno povećanje broja kartica, one se manje ‘peglaju’, odnosno manje se troši.

Potrošnja

Građani manje ‘peglaju’
Građani su lani potrošili 110,7 milijardi kuna, što je bilo 0,6 posto manje nego u 2009. godini. Već je treću uzastopnu godinu vidljiv trend pada ukupne potrošnje preko kartica. Godine 2008. karticama je potrošeno 112,9 milijardi kuna u 254,1 milijun transakcija. U 2009. je potrošeno 111,3 milijarde kuna u 261,8 milijuna transakcija da bi lani broj transakcija porastao na 267,5 milijuna.