U Hrvatskoj 200 tisuća građana ulaže u investicijske fondove

Foto: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Za buduće ulagače najvažnije je da strateški odrede svoj financijski cilj, ali i da dobro pročitaju sitna slova na dokumentu tzv. prospektu.

Svjetski dan investicijskih fondova prilika je da se građane educira o financijskim ulaganjima. Hrvatska gospodarska komora i Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK već četvrtu godinu za redom organiziraju različita edukativno-informativna događanja povodom obilježavanja Svjetskog dana investicijskih fondova, pri čemu se ove godine obilježava i 20 godina fondovske industrije u RH.

Predavanje na Ekonomskom fakultetu u Rijeci održali su u utorak 24. travnja, predstavnici Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK; Mladen Miler, član Uprave OTP Invest d.o.o. i Marko Bogdan, voditelj Odjela indirektne prodaje InterCapital Asset Management d.o.o.

Cilj predavanja bilo je informiranje i edukacija studenata, profesora, građana i gospodarstvenika o mogućnostima ulaganja kroz investicijske fondove, čime se ujedno ostvaruje doprinos podizanju razine financijske pismenosti u Hrvatskoj. Predavanje se provodi u sklopu Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine koji je Vlada RH donijela u siječnju 2015. godine.

Oko 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj trenutačno štedi, odnoso ulaže u investicijske fondove te investicijski fondovi kod nas raspolažu s oko 18 do 19 milijardi kuna imovine. Još uvijek je 70 do 80 posto tih ulaganja u novčanim fondovima, istaknuo je Mladen Miler.

Za buduće ulagače najvažnije je da strateški odrede svoj financijski cilj, ali i da dobro pročitaju sitna slova na dokumentu tzv. prospektu.

“Apsolutno je svejedno za one od sto kuna ili milijunske. Isti prospekt vrijedi za sve ulagače. Različiti fondovi imaju različite rizike i zato se razlikuju", objašnjava Mladen Miler.

Na građanima je da, ovisno o cilju, odaberu vrstu investicijskog fonda; od osnovnog, obvezničkog, dioničkog, mješovitog tj. uravnoteženog ili posebnog. Naravno, svaki od njih ima posebnu skalu rizika, a za to je važno da korisnici budu financijski pismeni. A mešetarenje bankara ovdje više nije dopušteno jer, tvrde stručnjaci, Hrvatska je preuzela kompletnu EU pravnu regulativu te građane štite četiri posebna zakona.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Alen Host ističe da se stanovništvo mora otvoriti prema alternativnim oblicima ulaganja.

“Kamate na štednju su niske, čak negativne, ako pribrojimo inflaciju i otvaranje prema novim načinima ulaganja, koja potencijalno donose veću dobit nego štednja u bankama”.

Komentari (2)
  • borsa
    borsa 23:25 26.4.2018.

    Bar 100000 ni nezna da ima nesto u fondovima a isto toliko vlasnika dionica nezna da ima udjele .
    oko 20000 hrvata trguje povremeno na zse a prosjek ulaganja je isto toliko kuna

  • migra
    migra 21:04 26.4.2018.

    200.000?
    loše ako se uzme u obzir da 2.000.000 hrvata baca novac u bunar kladionica.
    i tako svake godine ubace par milrd kn,reklo bi se da smo iznadprosječno bogat narod.
    ili možda iznadprosječno fin. nepismen narod?
    biće bolje jednog dana jer počinje za srednjoškolce fin opismenjavanje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!