U godinu dana bruto vanjski dug smanjen za 3,1 mlrd. €

Vanjski dug države iznosi 13,3 milijardi, a privatnog sektora 14,2 milijarde eura/Thinkstock Vanjski dug države iznosi 13,3 milijardi, a privatnog sektora 14,2 milijarde eura/Thinkstock

Domaće kamate konkurentne su europskim pa nema (toliko) potrebe kucati na vrata stranim kreditorima.

Bruto inozemni dug Hrvatske pao je 3,1 milijardu eura na godišnjoj razini, spustivši se na 39,4 milijarde eura krajem rujna, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Pad duga najviše je posljedica razduživanja države pri čemu je udio duga u BDP-u pao na 81,5 posto. Od kraja rujna do kraja prosinca dug se nastavio smanjivati, o čemu se pohvalio resorni ministar Zdravko Marić otkrivši da je krajem 2017. udio dug u BDP-u pao na 78 posto, više od očekivanja. 

 

81,5 posto

dosegnuo je udio javnog duga u BDP-u krajem rujna

Ministrov optimizam
Ipak, ne dijele svi ministrov optimizam. "Budući da fakture za prethodnu godinu nerijetko stižu i daleko u siječnju, za očekivati je da će se taj postotak ipak zaustaviti bliže 80 posto", rekao nam je dobro upućeni izvor u državne financije pod uvjetom anonimnosti. "Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodile su kategorije opća država i ostali domaći sektori, a obje su od kraja rujna 2016. svoj dug smanjile za 1,4 milijarde eura", komentiraju iz RBA brojke središnje banke. 

Ukupan vanjski dug opće države u rujnu je iznosio 13,3 milijarde eura, a riječ je uglavnom o dugoročnim kreditima. Dug svih ostalih sektora dosegnuo je 14,2 milijarde eura. Od toga su obveze tvrtki iznosile 10,2 milijarde, odnosno 860 milijuna eura manje nego prije godinu dana. Javne tvrtke razdužile su se za oko 400 milijuna eura ili četvrtinu, pa su otplaćivale 1,2 milijarde eura.

Nastavak razduživanja 
Isti trend prate i financijske institucije, banke, štedne banke, štedionice i novčani fondovi. Njihov dug prema inozemnim kreditorima pao je za 24,8 posto (za 1,2 milijarde), na 3,68 milijardi eura. "Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem", kažu u RBA dodajući da će  država u prvom kvartalu refinancirati 2,5 do 3 milijarde eura cestarskih dugova s konzorcijem domaćih banaka.

Komentari (2)
  • realist_
    realist_ 9:55 8.1.2018.

    Da, trebali su primjerice nastaviti plaćati visoke kamate i šutiti o tome

  • ajmooopet
    ajmooopet 7:27 8.1.2018.

    Došli krediti na naplatu. Napravili reprogram kredita. Zaduzili se po povoljnijoj kamati i sad se hvale smanjenim dugom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!