Spremni uložiti 30 milijardi kuna, ali ne odustaju od svog nadzora

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog fonda/Sandra Šimunović/PIXSELL Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog fonda/Sandra Šimunović/PIXSELL

Ne dozvoli li im država mogućnost kontrole ulaganja fondovi ne isključuju opcije prodaje udjela.

Mjesec i pol od promjene pravila igre u posljednjem koraku mirovinske reforme, mirovinski fondovi ne mire se s odlukom države da im uskrati na nadzor nad ulaganjem, a unatoč kuloarskim šuškanjima, na relaciji Vlade i fondova zasad po tom pitanju nema komunikacije.

Ne promijeni li se rješenje zakonodavca da mirovinci u nadzornom odboru ne mogu imati svog predstavnika već će nezavisnog stručnjaka imenovati Vlada na prijedlog nadležnog ministra (trenutno Marka Pavića) u narednih par mjeseci slijede masovne smjene, a u fondovima ne isključuju ni mogućnost prodaje udjela u tvrtkama. 

Korporativna (ne)kontrola
Formulacija da umjesto zaposlenika mirovinskog fonda, novi nadzornik mora biti neovisan, odgovarajućih kvalifikacija i iskustva te da nema poslovnih veza s većinskim dioničarem ili mirovinskim društvom znači, tumači industrija, da u praksi to ne može biti nitko iz domaćih poslovnih krugova. Uvjete bi eventualno zadovoljavao uski kadar iz akademske zajednice, uz pitanje koliko takvih potencijalnih imena ima.

 

Štimac

Ako se korporativno upravljanje vrati na razine na kojima je nekada bilo, prirodno bi bilo skratiti pozicije.

"Mislimo da smo do sada svojim primjerima pokazali da znamo kontrolirati pitanje sukoba interesa te da je naš doprinos tamo gdje imamo predložene članove nadzornog odbora u korporativnom upravljanju bio pozitivan", kaže predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a Damir Grbavac. "Ako ne možemo utjecati na korporativno upravljanje u tvrtkama u kojima imamo, recimo 15 posto udjela, pa se ono vrati na razine na kojima je nekada bilo, nama bi prirodni korak bilo skratiti pozicije", dodaje prvi čovjek PBZ CO-a Dubravko Štimac.

U fondovima se nadaju nastavku razgovora s Vladom smatrajući da je prirodno i očekivano da uime članova mogu utjecati na poslovanje kompanija u koje su uložili desetke milijuna kuna novca budućih mirovina. Na pitanje jesu li spremni ići i korak dalje i tražiti ocjenu ustavnosti budući da je vlasništvo ustavna kategorija, diplomatski odgovaraju - bez komentara.

Niski prinosi
Imovina pod upravljanjem četiriju obveznih mirovinskih fondova dosegnula je gotovo 100 milijardi kuna, od čega je oko 30 milijardi zarada pripisana na račune 1,94 milijuna članova. Lanjski prinosi fondova, povijesno gledano, bliže su donjoj granici, što je direktna posljedica minusa na tržištima kapitala i obveznica.  Pritom ni domaće nije iznimka; visoka likvidnost i pospremanje državnih financija smanjilo je trošak financiranja države i snizilo prinose na obveznice.

 

Grbavac

Mislimo da smo svojim primjerima pokazali da znamo kontrolirati pitanje sukoba interesa.

Fondovi kategorije A godinu su zaključili u plusu 0,84 posto, kategorije B 1,02 posto, a najviši povrat od 2,94 posto imala je kategorija C. "Mi smo dugoročni ulagači i naša strategija su dugoročna ulaganja. Siguran sam da će i u sljedećim godinama prinosi fluktuirati, na to se trebamo naviknuti", kaže Kristijan Buk iz AZ-a. Govoreći o potencijalima ulaganja u Hrvatskoj čelnik Erste Plavog Petar Vlaić rekao je da liberalizacija otvorila prostor da se 30-ak milijardi uloži u infrastrukturne projekte te da prostora za ulaganja ima nastavi li država privatizaciju. 

Među imenima spominje HEP, zračne luke, autoceste, obnovljive izvore energije te Hrvatsku poštu za koju kaže da je profitabilna kompanija za koju bi "bilo dobro da se barem dijelom privatizira". 

Komentari (10)
  • Kirin
    Kirin 20:22 13.2.2019.

    Kada skretničari koji nisu nikad radili u realnom sektoru odlučuju o ulaganjima mrkla budućnost nam je zagarantirana! Odluke se donose prema političkoj motivaciji, a odgovornosti nema!

  • zorzi
    zorzi 20:13 13.2.2019.

    Mi ovim privatnim fondovima MORAMO svaki mjesec uplačivat naš novac (jedini u EU) a koliko se njima fučka za naš novac, pokazuje da su prihvatili Nagodbu Agrokora, i neće ih tužiti…samo na Ledo su spržili kroz dokapitalizaciju 8000 kn/dio…povrača mi se od njih!

  • zorzi
    zorzi 18:43 13.2.2019.

    Najbolji potez Vlade RH. Jedini cilj MF su naknade-lova u NO, za naš novac im se fučka. Uostalom imaju proviziju na % imovine u Fondu, ali pohlepa menđera MF je izmakla kontroli

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve