S globalnom financijskom krizom, a potom i recesijom, u financijskom je sektoru do punog izražaja došla sintagma prema kojoj su “jedino mijene stalne”. Reforme i inovacije u regulatornim zahtjevima neizostavna su pratilja razgovora o budućnosti financijskih institucija i tržišta. Hrvatska u tom smislu nije izuzetak, posebice s obzirom na proces pridruživanja Europskoj uniji. Tako će i na četvrtoj konferenciji fondovske industrije, koja se održava u Splitu pod radnim nazivom Investicijski menadžment poslije krize, u raspravama o europskim perspektivama, globalnim trendovima i lokalnim izazovima važan dio biti vezan upravo uz reforme i daljnje regulatorne promjene.

‘Generacijski portfelji’
Domaći mirovinski fondovi očito još neko vrijeme ne mogu računati na nastavak mirovinske reforme u smislu odavno najavljivanog (i zazivanog) povećanja stope izdvajanja doprinosa u fondove drugog stupa, ali zato sve aktualnijim postaje pitanje uvođenja “generacijskih portfelja” ili takozvanih potportfelja s obzirom na dob članova mirovinskih fondova. Nedavne zakonske promjene u okviru poreznog sustava, a shodno Vladinu programu gospodarskog oporavka, za mirovinske su fondove trećeg stupa pak napokon donijele poticajniji okvir za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Poslodavcima koji za svoje zaposlenike uplaćuju u treći stup to postaje porezno priznati rashod. Koliko će to potaknuti razvoj tog segmenta ovisit će, kao i ukupne perspektive fondovske industrije, o oporavku sektora poduzeća i putu izlaska gospodarstva iz recesije, zbog čega su i te prognoze sastavni dio konferencije. U području investicijskih fondova, u prvom redu onih otvorenog tipa, zakonodavno usklađivanje s Europskom unijom već je donijelo niz promjena, ali taj proces, prema najavama predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola, zahtijevat će uskoro ponovne promjene zakona. U protekle dvije godine ponovno je pojačana dominacija fondova koji posluju u okviru nekoliko bankarskih grupa i u prednosti su već zbog prodajnih kanala koje im nudi okrilje banke. Izrazita dominacija četiriju “investa” u vlasništvu banaka za mnoge je tržišne aktere razlog za zabrinutost, no pitanje je je li to ipak nepovratan proces. Od gotovo 500 milijardi kuna imovine financijskog sektora u Hrvatskoj na fondovsku se industriju, odnosno mirovinske i investicijske fondove, danas odnosi 10-ak posto.

Prerasli tržište
Nakon razdoblja bržeg rasta nebankovnog sektora u odnosu na banke, s financijskom se krizom ponovno u cjelini pojačala bankocentričnost sustava. Taj trend ublažili su tek mirovinski fondovi kao dio nebankovnog sektora, čija imovina u najvećoj mjeri nije stvar izbora već obveznog mjesečnog izdvajanja doprinosa u II. mirovinski stup. Sve ostale “nebankovne” institucije u protekle su se dvije godine suočile s pojačanim oprezom ulagača, utjecajem recesije, poljuljanim povjerenjem i investicijskim raspoloženjem, što su posebice osjetili akteri u segmentu otvorenih investicijskih fondova. U svakom slučaju, kako napominje Samodol, portfelj industrija će u nadolazećem razdoblju doživjeti još podosta promjena, kako regulatornih, tako i onih vezanih uz modele alokacije. S tim u vezi se pak već duže vrijeme govori kako su domaći mirovinski fondovi “prerasli” domaće dioničko tržište. O tome govore vrijednosti dioničkog portfelja OMF-ova iskazane kroz burzovne promete, odnosno ekvivalent broja dana trgovanja na Zagrebačkoj burzi, koji je s padom prometa u protekle dvije godine višestruko povećan i upućuje na ograničenja koja će u budućnosti zasigurno voditi osjetnom povećanju ulaganja u inozemstvu.

Povratak

Nestala geometrijska progresija
Danas se dalekom prošlošću čini vrijeme kad su domaći OIF-ovi imovinom premašivali “mirovince” (2006. i 2007. godine). Godinama je imovina investicijskih fondova rasla gotovo geometrijskom progresijom te je 2007. dosegnula 30-ak milijardi kuna (mirovinski fondovi 21 milijardu), no u samo godinu dana okopnila je za više od dvije trećine (na 9,8 milijardi kuna). Do danas se uspjela vratiti na 13,8 milijardi kuna. Dosta govore i grubi podaci o poslovanju društava za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima. Nakon stotinjak milijuna kuna dobiti u 2008. godini mirovinska su društva (drugi stup) zajedno iskazala nešto više od 140 milijuna kuna dobiti.