Sektor težak 50 milijardi kuna mora u reformu

Nedavne zakonske promjene za mirovinske su fondove trećeg stupa donijele poticajniji okvir za dobrovoljnu mirovinsku štednju

S globalnom financijskom krizom, a potom i recesijom, u financijskom je sektoru do punog izražaja došla sintagma prema kojoj su “jedino mijene stalne”. Reforme i inovacije u regulatornim zahtjevima neizostavna su pratilja razgovora o budućnosti financijskih institucija i tržišta. Hrvatska u tom smislu nije izuzetak, posebice s obzirom na proces pridruživanja Europskoj uniji. Tako će i na četvrtoj konferenciji fondovske industrije, koja se održava u Splitu pod radnim nazivom Investicijski menadžment poslije krize, u raspravama o europskim perspektivama, globalnim trendovima i lokalnim izazovima važan dio biti vezan upravo uz reforme i daljnje regulatorne promjene.

'Generacijski portfelji'
Domaći mirovinski fondovi očito još neko vrijeme ne mogu računati na nastavak mirovinske reforme u smislu odavno najavljivanog (i zazivanog) povećanja stope izdvajanja doprinosa u fondove drugog stupa, ali zato sve aktualnijim postaje pitanje uvođenja “generacijskih portfelja” ili takozvanih potportfelja s obzirom na dob članova mirovinskih fondova. Nedavne zakonske promjene u okviru poreznog sustava, a shodno Vladinu programu gospodarskog oporavka, za mirovinske su fondove trećeg stupa pak napokon donijele poticajniji okvir za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Poslodavcima koji za svoje zaposlenike uplaćuju u treći stup to postaje porezno priznati rashod. Koliko će to potaknuti razvoj tog segmenta ovisit će, kao i ukupne perspektive fondovske industrije, o oporavku sektora poduzeća i putu izlaska gospodarstva iz recesije, zbog čega su i te prognoze sastavni dio konferencije. U području investicijskih fondova, u prvom redu onih otvorenog tipa, zakonodavno usklađivanje s Europskom unijom već je donijelo niz promjena, ali taj proces, prema najavama predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola, zahtijevat će uskoro ponovne promjene zakona. U protekle dvije godine ponovno je pojačana dominacija fondova koji posluju u okviru nekoliko bankarskih grupa i u prednosti su već zbog prodajnih kanala koje im nudi okrilje banke. Izrazita dominacija četiriju “investa” u vlasništvu banaka za mnoge je tržišne aktere razlog za zabrinutost, no pitanje je je li to ipak nepovratan proces. Od gotovo 500 milijardi kuna imovine financijskog sektora u Hrvatskoj na fondovsku se industriju, odnosno mirovinske i investicijske fondove, danas odnosi 10-ak posto.

Prerasli tržište
Nakon razdoblja bržeg rasta nebankovnog sektora u odnosu na banke, s financijskom se krizom ponovno u cjelini pojačala bankocentričnost sustava. Taj trend ublažili su tek mirovinski fondovi kao dio nebankovnog sektora, čija imovina u najvećoj mjeri nije stvar izbora već obveznog mjesečnog izdvajanja doprinosa u II. mirovinski stup. Sve ostale “nebankovne” institucije u protekle su se dvije godine suočile s pojačanim oprezom ulagača, utjecajem recesije, poljuljanim povjerenjem i investicijskim raspoloženjem, što su posebice osjetili akteri u segmentu otvorenih investicijskih fondova. U svakom slučaju, kako napominje Samodol, portfelj industrija će u nadolazećem razdoblju doživjeti još podosta promjena, kako regulatornih, tako i onih vezanih uz modele alokacije. S tim u vezi se pak već duže vrijeme govori kako su domaći mirovinski fondovi “prerasli” domaće dioničko tržište. O tome govore vrijednosti dioničkog portfelja OMF-ova iskazane kroz burzovne promete, odnosno ekvivalent broja dana trgovanja na Zagrebačkoj burzi, koji je s padom prometa u protekle dvije godine višestruko povećan i upućuje na ograničenja koja će u budućnosti zasigurno voditi osjetnom povećanju ulaganja u inozemstvu.

Povratak

Nestala geometrijska progresija
Danas se dalekom prošlošću čini vrijeme kad su domaći OIF-ovi imovinom premašivali “mirovince” (2006. i 2007. godine). Godinama je imovina investicijskih fondova rasla gotovo geometrijskom progresijom te je 2007. dosegnula 30-ak milijardi kuna (mirovinski fondovi 21 milijardu), no u samo godinu dana okopnila je za više od dvije trećine (na 9,8 milijardi kuna). Do danas se uspjela vratiti na 13,8 milijardi kuna. Dosta govore i grubi podaci o poslovanju društava za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima. Nakon stotinjak milijuna kuna dobiti u 2008. godini mirovinska su društva (drugi stup) zajedno iskazala nešto više od 140 milijuna kuna dobiti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve