#RAIFFEISENFUTUREBOOST Najcool predavanje o financijskoj pismenosti u Osijeku: Priča o mirovinskim stupovima nikad nije bila tako zabavna

Željko Kardum, Ivan Šarić i Dean Kotiga sa sretnom dobitnicom pametnog telefona/Dubravka Petrić/PIXSELL Željko Kardum, Ivan Šarić i Dean Kotiga sa sretnom dobitnicom pametnog telefona/Dubravka Petrić/PIXSELL

Građani koji razmišljaju o tome što im nosi budućnost sve se više odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju u trećem stupu.

Kako na zanimljiv i pitak način približiti studentima suhoparne teme iz svijeta financija i mirovinskih fondova? Ovog izazovnog zadatka uhvatili su se stand-up komičar Ivan Šarić, lovac popularnog kviza Potjera Dean Kotiga i financijski analitičar Željko Kardum i u organizaciji Raiffeisen mirovinskih fondova i Večernjeg lista drugo u nizu od četiri predavanja o financijskoj pismenosti.

Podsjetimo, nizom od četiri predavanja na četiri fakulteta u tri hrvatska grada cilj je potaknuti mlade da nauče osnovne pojmove iz svijeta osobnih financija i pokušati ih potaknuti da drugačije razmišljaju o vlastitoj financijskoj budućnosti.  Pa je tako drugo po redu predavanje najcool predavanje o financijskoj pismenosti #RaiffeisenFutureBoost održano u ponedjeljak 18. studenog u velikoj dvorani Agrobiotehnološkog fakulteta u Osijeku. Što je to ustvari novac i kako s njime pametno raspolagati? I zašto je važno o tome početi razmišljati što ranije?

Naši gosti prisjetili su se nekih svojih ne baš mudrih financijskih odluka iz mladosti i nasmijali sve prisutne.  Ivan Šarić se podsjetio kako je spiskao svoj cijeli budžet za maturalno putovanje, a Željko Kardum je na primjeru iz vlastitog života objasnio kako vas svaka povoljna prilika za kupnju može dovesti u situaciju da završite u minusu.  Naš poznati "lovac" iz kviza Potjera Dean Kotiga prisjetio se kako je s 18 godina nastupio na kvizu Tko želi biti milijunaš.

Za nastup na kvizu pripremao se četiri godine, a cilj je bio - otvoriti pitanje za milijun kuna. Nisam čak razmišljao o novcu, htio sam saznati kakav je to osjećaj", prisjetio se. Ipak, sva tri jokera je potrošio do pitanja za 250.000 kuna, ali do pitanja od milijun kuna nije došao nego se kući otišao s 32.000 kuna. Osvojeni novac naš je legendarni kvizaš odlučio uložiti u kupnju opreme kako bi ostvario svoj drugi san, onaj o karijeri DJ-a. Kao što znamo, njegova je karijera krenula u potpuno drugom pravcu, no DJ opremu čuva i dalje. 

Mirovinski sustav iz 19. stoljeća
Na predavanju je razbijen još jedan veliki mit o štednji na način na koji su to radili naši roditelji, a riječ je o oročenoj štednji. Željko Kardum je objasnio da je kamata na oročenu štednju na povijesno niskim razinama, a nakon proteka razdoblja oročenja, i taj mali prinos koji takvom štednjom možete ostvariti u međuvremenu će pojesti inflacija.

Drugim riječima, oročena štednja nije ništa bolje rješenje od štednje u čarapi. Na predavanju je pojašnjeno kako je model mirovina kakav danas poznajemo nastao krajem 19. stoljeća, a uveo ga njemački kancelar Otto von Bismarck. Međutim, u vrijeme kada je model nastao, ljudi su radili duže i živjeli kraće, pa je takav model bio financijski održiv. Održivosti modela išla je u prilog i činjenica da su u to vrijeme industrijalizacije ljudi masovno dolazili sa sela i zapošljavali se u gradovima. 

No, danas su demografska kretanja ovaj model učinila dugoročno neodrživim. Uveden i drugi mirovinski stup, a provodi se preko obveznih mirovinskih fondova i obvezan je za sve zaposlenike. Međutim, građani koji razmišljaju o svojoj budućnosti sve se više odlučuju o uplaćivanju u dobrovoljni treći mirovinski stup.  

Zašto o mirovini moramo početi razmišljati što prije?
Naime, za članstvo u trećem mirovinskom stupu nema zdravstvenih i dobnih ograničenja, a član sam bira visinu, dinamiku i trajanje uplata u fond. Prednosti uplaćivanja u treći mirovinski stup je to što možete početi uplaćivati i ako niste u radnom odnosu, uplate nisu obavezne i sami odlučujete, ovisno o mogućnostima, kada i koliko želite uplatiti. 

Osim prinosa koji fond ostvaruje investiranjem sredstava koje ste uplatili, država će svakom osiguraniku isplatiti poticajna sredstva u iznosu od 15 posto na godišnje maksimalno uplaćenih 5000 kuna, što znači da svatko tko uplati taj iznos ostvaruje dodatnih 750 kuna godišnje.  Da studenti doista razmišljaju o budućnosti i o tome što ih čeka nakon završetka radnog vijeka pokazala su i njihova pitanja. Zanimalo ih je kako fond odlučuje o tome kako fondovi odlučuju kako ulagati novac koji članovi fonda uplaćuju i što se događa ako korisnik fonda premine prije nego dođe u godine kada može početi raspolagati s uplaćenim sredstvima. 

Na kraju predavanja održana je nagradna igra, a sretna dobitnica koja je točno odgovorila na pitanje koje joj je postavio Dean Kotiga osvojila je pametni telefon.  Nakon Zagreba i Osijeka, slijedi predavanje u Svečanom amfiteatru na Ekonomskom fakultetu u Splitu u petak, 22. studenog u 15 sati, te još jedno predavanje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u utorak, 26. studenog u 15 sati. Ulaz na predavanje je besplatan i svi su pozvani, a najsretniji će osvojiti pametni telefon.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!