Posljednje izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz veljače ove godine donijele su dio promjena na koji su mirovinski fondovi godinama upozoravali. Naime, uvedena su tri podportfelja koji bi – barem u teoriji – trebali omogućiti da osiguranici više ne odlaze u mirovinu s gubitkom vrijednosti obračunske jedinice.

Prvi, odnosno A podportfelj, namijenjen je mlađim osiguranicima koji si zbog dugog trajanja osiguranja mogu dozvoliti izlaganje rizičnijim instrumentima tržišta kapitala. Ovaj će podportfelj po svojoj strukturi biti agresivniji, s većim naglaskom na dioničko tržište. Podportfelj B je, uvjetno rečeno, već postojeći portfelj umjerenog rizika. Osiguranici kojima je ostalo pet godina do odlaska u mirovinu ubuduće će biti prebacivani u najmanje rizičan C podportfelj. Ulagačka strategija tog podportfelja temeljit će se na niskorizičnim instrumentima s ciljem očuvanja vrijednosti imovine na osobnim računima starijih osiguranika jer neće biti dopušteno ulagati imovinu tog podportfelja u dionice.Predsjednik Uprave Erste Plavog fonda, Petar Vlaić, pojašnjava kako su društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima trenutačno u procesu prilagodbe na novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima. "U tijeku su pripreme za osnivanje novih fondova kategorije A i C.

Kao što to novi Zakon o obveznim fondovima predviđa, članovi će nakon osnivanja fondova imati dva i pol mjeseca za izražavanje svoje želje za rasporedom u fondove novih kategorija, a zatim će na dan početka rada novih fondova, šest mjeseci od stupanja zakona na snagu, njihova imovina biti prebačena u nove fondove. Osiguranici će biti obaviješteni o promjenama, a oni koji se ne izjasne o promjeni nastavit će biti članovi novog fonda B, u koji će se pretvoriti dosadašnji fond", navodi Vlaić.U AZ fondu mirovinska reformu ocjenjuju kao jedan od najuspješnijih projekata u Hrvatskoj, međutim stala je kod najvažnije stvari – podizanja stope doprinosa u II. stupu. "Ostatak reforme je napravljen dobro i možda su neke stvari mogle biti učinjene ranije, ali ništa od toga nije u osnovi ugrozilo sustav. Na primjer, uvođenje potportfelja ili povećanje limita ulaganja u pojedine kompanije koje nam donosi novi Zakon, nisu bili središnje pitanje ranije, ali su vremenom postali", ističu u AZ-u.

Prema njihovom mišljenju, za dugoročno održiv i stabilan mirovinski sustav u kojem bi prihvatljive mirovine iznosile 60 do 70 posto zadnje primljene plaće, a da pri tome to ne bude neizdrživ proračunski teret – pravi temelj mirovina predstavljat će mirovine iz II. i III. stupa. "Da bi tome bilo tako, nužne mjere su  povećanje stope u II. stupu i jačanje III. stupa", smatraju u AZ fondu. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva naglašava kako povećanje stope doprinosa i davanje većeg značaja II. mirovinskom stupu predstavlja osnovicu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava.

"Raspravljalo se o postupnom povećavanju stope doprinosa praktički od začetka mirovinskih fondova, budući da je to dio projekcija mirovinske reforme prije nego što je uvedena. Nije unijeta u zakon tada, i nije bila ostvarena tijekom razdoblja visokih stopa rasta, ali bi trebala ostati cilj za neka malo bolja vremena, što je ova Vlada i proklamirala", kaže Grbavac. Njegovo je mišljenje da bi daljnja reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj trebala ići u smjeru jačanja dijela sustava temeljenoga na individualnoj kapitaliziranoj štednji i podizanja svijesti građana o potrebi veće osobne skrbi za osiguranje dostatnih prihoda u mirovini. "Nažalost, namjera Vlade iz Programa konvergencije 2014. – 2017. godine da ukine poticaje dobrovoljnoj mirovinskoj štednji nije na tragu ovih neophodnih promjena", zaključuje Grbavac.

Povezivanje proizvoda

Što je donijela izmjena zakona

Govoreći o izmjenama zakona, Vlaić kaže kako su izmjene liberalizirale i limite ulaganja obveznih mirovinskih fondova te su im omogućena veća ulaganja u dionice, korporativne obveznice i investicijske fondove, ovisno o kategoriji fonda. "Mirovinski fondovi također mogu ulagati u infrastrukturne projekte", naglašava Vlaić. Osim toga, dodaje Vlaić, novim je zakonom dobrovoljnim mirovinskim fondovima omogućeno i tzv. povezivanje proizvoda. "Dobrovoljna mirovinska štednja moći će se povezivati/prodavati s proizvodima osiguravajućih kuća ili nekim drugim proizvodima na tržištu. Sve to bi trebalo doprinijeti razvoju mirovinske štednje tj. porastu broja osiguranika dobrovoljnih mirovinskih fondova", smatra Vlaić.