Pad kamata na štednju u fondove skrenuo 4 milijardi kuna

Foto: Davor Javorović / Pixsell Foto: Davor Javorović / Pixsell

Potvrđena nesklonost rizičnijim ulaganjima i u 2016.

Navike i preferencije građana prema ulaganju i štednji teško se mijenjaju pa za banke i u uvjetima već višegodišnjeg pada kamatnih stopa nema većih bojazni od prelijevanja depozita s transakcijskih računa u druge likvidne oblike imovine poput ulaganja u investicijske fondove i dionice. Zaključili su to analitičari Hrvatske narodne banke u analizi kretanja ulaganja sektora stanovništva. Ipak, u njoj se ističe kako su se građani ulagači u manjoj mjeri ipak okrenuli ostalim financijskim posrednicima kao alternativi štednim depozitima. Tu se ponajprije misli na ulaganja u investicijske fondove: samo tijekom 2016. neto priljev mjeren razlikom između novih uplata i isplata u sve vrste fondova premašio je četiri milijarde kuna. Najveći rast pritom je zabilježen u novčanim i obvezničkim fondovima.

Bira se konzervativno

U analizi HNB-a ističe se kako značajan rast imovine pod upravljanjem tih dviju vrsta fondova posljednjih godina upućuje na to da ulagači još nisu spremni na preuzimanje višeg stupnja rizika te i dalje biraju konzervativnije oblike ulaganja, s nižim prinosima.

Regulatorna arbitraža

“Kako je oporezivanje prihoda od kamata počelo godinu dana prije, otvorio se svojevrstan prostor za regulatornu arbitražu, pa su ulagatelji iz skupine fizičkih osoba dio sredstava s bankovnih transakcijskih računa, pretpostavlja se, uložili u novčane i obvezničke fondove odnosno one vrste fondova koji nose niži stupanj rizika, a ostvaruju relativno slične ili više povrate od tradicionalne bankovne štednje”, objašnjavaju analitičari.

 

61milijarda kuna

financijske imovine kućanstva imaju u dionicama

Sve u svemu, neto učinak preusmjeravanja štednje prema investicijskim fondovima ili izravnim ulaganjima u dionice dosad je, s obzirom na kretanje ukupne financijske imovine stanovništva, bio gotovo zanemariv.
Gledajući novčane priljeve/odljeve kod pojedinih vrsta fondova, tek početkom ove godine bilježi se skroman rast priljeva novca kućanstava u dioničke i pad ulaganja u novčane fondove. No, za veću sklonost rizičnijih imovinskih klasa i vjeru u održivost rasta njihovih cijena očito je potreban dugotrajniji oporavak na tržištu. U tom kontekstu ni najnovija dužnička i likvidnosna kriza Agrokora ne ide u prilog percepciji rizičnosti ulaganja u dionice i dioničke fondove, zaključuje se u analizi HNB-a.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!